Jabuka božićnica od davnina se uzgaja u našim krajevima te u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, te spada u stare sorte jabuka.
Jabuka božićnica nepoznata je podrijetla.
Poznata je i pod nazivima pogačnica, crvena
kolačara, štajerski poga- čar; pogačara.
Pretpostavlja se da je u Hrvatsku prenesena iz Mađarske. Krošnja
ove vrste jabuke je okruglasta, a drvo zdravo i
dugovječno. Otporna je na zimski mraz i traži duboka i
lagana tla.
Jabuka božićnica je tipična jabuka plosnatog i pomalo nepravilna oblika, a širina joj je za jednu trećinu veća od visine. Kožica joj je tanka, čvrsta, žutozelena i masna, a na mjestima izloženim suncu je izrazito crvena. Ima zagasito crvene pruge i smećkaste točkice. Ako jabuka raste na nepovoljnim položajima plodovi ostaju zelenkasti i manje su privlačni. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, a skladištenjem je postojana od studenoga do proljeća.
Jabuka božićnica se prilično dugo može čuvati u
spremištima i podrumima, ali dulje čuvanje loše utječe
na meso koje gubi sočnost i pobrašnjavi.
Ova sorta jabuke i nije osobite kakvoće, ali je izvrsna za
kompote, štrudle i druge kolače s jabukama.
Jabuka božićnica je dobila ime zbog svoje lijepe
crvene boje i masne kožice, koja lijepo "izglancana" bude čest
ukras našeg blagdanskog stola.
Božićnica je jabuka koja dobro uspijeva, a ako
je na plodnim hranjivim tlima s dovoljno vlage, daje krupne,
lijepo obojene plodove.
Ako raste u krajevima i na položajima s čestim jesenskim maglama,
u zatvorenim udolinama i na prevlažnim tlima bit će
osjetljivija na bolesti te čestostrada od
krastavosti.
S obzirom na to da se ne smatra kvalitetnom sortom danas se
sve rjeđe uzgaja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
