Grah mahunar je porijeklom iz Amerike, gdje je
uzgajan prije četiri tisuće godina.
Nedugo nakon otkrića prenesen je u Europu, a proširio se i na
druge kontinente. Područje uzgoja graha mahunara vrlo je veliko,
a proizvodnja graha moguća je daleko na sjeveru i na jugu.
Grah mahunar moguće je uzgajati čak i na ekvatorijalnom području zato što je grah dosta prilagodljiv različitim uvjetima.
Grah mahunar je jednogodišnja biljka iz porodice Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae) koja se uzgaja radi reproduktivnih organa, ploda – mahune ili pak radi zrna – sjemena.
Plod graha mahunara je mahuna koja može biti različitog oblika i boje. Tako se razlikuju plosnate ili poluplosnate, zatim sabljaste, srpaste, valjkaste. Grah mahunar može imati i plod različite dužine pa tako imamo i kratke, poluduge i duge mahune.
U svakoj mahuni se, ovisno o sorti, nalazi 2 – 9 sjemenki, a boja mahuna im varira od tamnozelene, svijetlozelene, zelene s ljubičastim prugama ili pjegama, svijetlovoštanožute te žute.
Grah mahunar se dijeli i po tome da li mahune formiraju «konce» ili ne pa je tako izvršena podjela na grah zrnaš i grah mahunar, ovisno od toga koji se dio biljke koristi za prehranu.
"Konci" su unutarnji pergamentni sloj celulozne niti kojim je obložena unutarnja stijenka mahune, a što je temeljna značajka graha zrnaša. Kod graha mahunara ne postoji taj sloj, niti celulozne niti.
Građa zrna je ista kao i kod ostalih mahunarki, a krupnoća i broj sjemenki u mahuni ovise i o agrotehnici, tlu i klimatskim uvjetima. Masa sitnosjemenog graha je do 350 grama na 1.000 zrna, dok je masa srednjesjemenog 350 do 500 grama, a krupnosjemenog više i od 500 grama.
U travnju, kada temperature tla u kontinentalnim uvjetima pređu 10 ºC, može započeti sjetva graha mahunara, dok je u mediteranskom podneblju to moguće i znatno ranije.
Vegetacija graha mahunara ovisi o kultivarima i o tome proizvodi li se grah za mahune, zeleno ili zrelo zrno.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!