Ova visoko vrijedna ljekovita biljka je fantastičnog okusa i sirova. Za konzumaciju, kao grickalica, koriste se lisne peteljke i lišće.
Celer rebraš se uzgaja iz presadnica. Negdje ga
sade u jarke, pa se kasnije obradi i malo nagrće. S obzirom na to
da je sezona berbe celera rebraša duža, od srpnja pa sve do prvih
jačih mrazeva i sadnju treba organizirati na isti način, u
nekoliko navrata, od početka svibnja do kraja lipnja. Tome
naravno prilagođavamo i uzgoj presadnica.
Celer rebraš se za ranu berbu sadi se gušće, 11
- 17 biljaka po četvornom metru, a za kasniju berbu rjeđe, samo 8
- 10 biljaka po četvornom metru.
Ne smije se kasniti s berbom jer ako se kasni peteljke vanjskih listova postanu spužvaste i više nisu za upotrebu.
Celer rebraš bere se ručno rezanjem u zoni korjenova vrata i pri tome se odstrani nekoliko vanjskih listova. Nakon toga se odrežu gornji listovi, tako da ostanu peteljke dužine oko 40 cm.
Celer rebraš ima veliku hranidbenu i zdravstvenu
vrijednost. Kao dodatak juhama i umacima koristi se
lišće. Lisne peteljke jedu se svježe za bolji apetit prije
obroka ili se narežu u salate, a mogu se kuhati u pari kao
prilog.
Lišće se može konzervirati sušenjem i zamrzavanjem. Korijen se
najčešće jede nariban na rezance ili narezan na ploške.
Ova biljka ima razmjerno malo vitamina, a najviše ima vitamina C. U korijenu su zastupljena vrijedna eterična ulja apiin, apiol, sedanolid i drugi.
Celer rebraš dobar je diuretik, pospješuje izlučivanje žuči, rad bubrega, povoljno djeluje na cirkulaciju krvi, pomaže probavu, smanjuje količine šećera u krvi.
Koristi se i kao čaj, a najbolje djeluju svježi pripravci, sok od lišća, peteljki ili korijena. Celer ima vrlo intenzivan miris pa ga je dobro je miješati sa sokom mrkve i cikle.
U Europi i Sjevernoj Americi celer rebraš je dosta raširena kultura. Najviše je zastupljen u Italiji i Velikoj Britaniji, dok je kod nas više zastupljen korjenaš, a celer rebraš i listaš praktično su nepoznati. Najveći dio proizvodnje celera je u kućnim vrtovima i na obiteljskim gospodarstvima.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!