Bukova šuma dobila je naziv prema bjelogoričnom
drvetu bukve, najrasprostranjenijoj vrsti drveća
u Hrvatskoj. Raste na brdskim i planinskim
područjima srednje, zapadne i jugoistočne Europe, dok je kod
nas možemo vidjeti na Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju,
Macelju, Žumberku, Dinari, Velebitu, Bilogori, Kalniku te u
Gorskom kotaru.
(FOTO: Pixabay)
Drvo bukve naraste do 40 metara visine, dok debljina debla može doseći do jedan metar prsnog promjera. Kora mu je siva, glatka i tanka, krošnja široko zaobljena, a listovi valoviti i dlakavi.
Bukova šuma je itekako korisna jer bukva spada u ljekovito bilje. Također, sasvim mladi listovi mogu se jesti u prokuhanom ili sirovom obliku, a jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti ulje.
Razlikujemo bijelu i crvenu bukvu, a obje se mogu koristiti u proizvodne svrhe. Crvena je jako čvrsta te je često sastavni dio u proizvodnji namještaja te parketa i stepeništa. Bijela se, također, zbog svoje čvrstoće koristi za dijelove izložene velikim naprezanjima.
Bukova šuma je najvitalnija šumska vrsta te je vrijedna s ekonomskog i ekološkog gledišta. Koristi se za ogrjev, a u Hrvatskoj se pazi na njezinu obnovu kao jamstvo opstanka.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!