Brijest (lat. Ulmus) je bjelogorično listopadno drvo iz porodice brijestovka. Lišće mu je jednostavno, kratke peteljke, dvostruko je napiljeno te izrazito asimetrično.
Cvate prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, crvenkasti, čine
klupčaste cvatove.
Brijest drvo ima 4-8 lapova na rubu a broj
prašnika jednak je broju lapova. Plodnica je plosnata a plod je
jednosjemena, plosnata, ovalna ili okrugla peruška koja dozrijeva
tijekom svibnja
Kora je debla uzdužno raspucana. Ovome rodu pripada oko 18 vrsta
brijestova, koji žive u umjerenom pojasu sjeverne polutke.
Brijest je do 40 m visoko drvo koje voli nizine i brežuljke. Grančice su mu sitne a listovi dugi do 10 cm. Pupovi su sitni i tamno smeđi. Cvjetovi i plodovi stoje u gustim kiticama, a stapka im je kratka.
U cvijetu se nalazi po 5 prašnika crvenkaste boje. Njuške su im
bijele.
Sjemenka brijesta nalazi se u gornjoj polovici ploda.
Posljednjih desetljeća drvo brijesta napada nizozemska brijestova bolest (Ceratostamella ulmi). Napadnuta stabla naglo se suše. Uzročnik je gljivica , a prenose je kukci potkornjaci. Kod nas se od te bolesti osušilo 30–50% brijestova
Brijest drvo raste u srednjoj i južnoj Europi, te ga ima u Africi i u umjerenom pojasu Azije.
Kod nas je važan član nizinskih šuma, gdje raste uz hrast i
jasen.
Brijestovo je drvo (brijestovina) tvrdo i
bijelo, pa se zato upotrebljava u vodogradnji jer je
otporno na trulež.
Unutarnji dio kore upotrebljava se u ljekarništvu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!