Osim što su sjenovita područja idealna za uređenje prostora za odmor, u njima se bez problema mogu uzgajati neke vrste biljaka. Premda većina biljaka uživa u sunčevoj toplini i svjetlosti, postoje biljke koje pak uživaju u hladovini i vlažnijim područjima.
Drveće i grmlje
Drveće i grmlje koje uspijeva rasti u hladovini su: šimšir, tisa, grab, pjegavi javor, lovor višnja, skimija, koraljni biserak, pirakant, rododendron, bršljan.
Cvijeće
U polusjeni ili sjeni uspješno rastu cvjetovi poput: hortenzije, šumarice, zvjezdana, mlječike, zumbula, šafrana, đurđice, šumske ciklame, astilbe, vodenike, torenije brovalije, potočnice, azaleje.
Povrće
Povrće uglavnom ne uspijeva u potpunom hladu. Povrtnicama je potrebna određena količina sunca, no nekim povrtnicama odgovara i djelomična sjena. Povrtnice koje uspijevaju u djelomičnoj sjeni su: zelena salata, špinat, kiseljak, rukola, blitva, kelj, kupus, brokula, rotkvica, krumpir, mrkva, grah, grašak, bob,
Voće
Slično kao i povrće, voće ne uspijeva u potpunom hladu. Međutim, postoje voćke koje uspješno rastu u djelomičnoj sjeni, poput: bobičastog voća, grožđa, kruške, jabuke, šljive.
Začini
Ako se začinsko bilje sadi na polusjenovitim prostorima proces rasta se usporava, ali im okus bude još ukusniji. Začinsko bilje kojemu odgovara polusjenovit prostor je: korijandar, peršin, kopar, a kada se naviknu na manje sunčeve svjetlosti uspješno cvjetaju i metvica, origano, vlasac.