Bijela topola je takozvana, dvodomna biljka jer njezini muški i ženski cvjetovi se nalaze na posebnim stablima. Muški i ženski cvjetovi koji mogu biti crvene i zelene boje, sakupljeni su u dlakave rese „mace“.
Kora ovoga stabla u mladosti je glatka dok je starenjem sve više izbrazdana. Cvjetovi joj se stvaraju na prošlogodišnjim grančicama iz bočnih pupoljaka.
Na kratkim izdancima se razvijaju eliptični listovi s nazubljenim rubom, a na dugačkim izdancima veći, tro- ili petolapi listovi. I jedni i drugi listovi su s lica tamnozeleni, a s naličja srebrnastobijeli.
Muški cvjetovi bijele topole imaju 6 prašnika crvenih antera. Stablo cvate u rano proljeće i oprašuje se vjetrom. Voli tlo koje je kiselo i neutralno.
Bijela topola (lat. Populus alba) je iz roda listopadnih stabala, iz porodice vrba (lat. Salicaceae). Raste na obalama rijeka, jezera i potoka, jer voli vlažna mjesta. Plodovi su joj u obliku čahure koja puca i izbacuje više sjemenki obavijenih sitnim dlačicama.
Bijela topola cvijeta prije listanja, u rano proljeće, u ožujku i travnju. Plod je kao tobolac u kojem se nalazi sjeme obraslo dlakom. Razmnožava se sjemenkama i vegetativnim putem, reznicama koje se uzimaju u veljači i ožujku.
Bijela topola rasprostranjena je širom Europe, Azije i sjeverne Afrike, a prenesena je u SAD.
Drvo bijele topole upotrebljava se u stolarstvu, a pogodno je za različite vrste obrada.
Još jedna zanimljivost je da se na panju topole mogu uzgajati gljive ( bukovača i shiitake ) a bijela topola koristi se i za izradu slikarskih platana.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
