Aleksandrijska djetelina: Djetelina koja daje visoko kvalitetnu krmnu hranu

Aleksandrijska djetelina, porijeklom sa Bliskog istoka, daje visoko kvalitetnu krmu. Kultivira se samo kao proljetni ili ljetni usjev, glavni, naknadni i vrlo rijetko postrno.

Brzo raste i za ishranu stoke stiže za svega 60-70 dana. Za sobom ostavlja rastresito zemljište bogato dušikom. Korijen ove djeteline je srednje veličine sa dobro razvijenim kvržicama.

Ako je glavni usjev, aleksandrijska djetelina cvjeta već u lipnju, a zbog cvijeta bogatog nektarom značajna je i kao medonosna biljka. Klija već na 10 °C, ograničavajući faktor za njeno kultiviranje je nadmorska visina preko 500 m.

Za njeno kultiviranje podobna su plodna i aluvijalna zemljišta. Pogodna je kao predusjev većini okopavina, svim žitima, livadskim travama i povrću , osim leguminozama. Ne kultivira se u travnim smjesama. Osnovna obrada za ovu krmnu biljku mora biti pravovremena i kvalitetna, a zemljište poslije nje dovoljno slegnuto.

Predsjetvena priprema sjetvospremačem preko zimskog oranja čini zemljište pogodnim za sjetvu koja se obavlja krajem travnja, početkom svibnja ili u lipnju. Uobičajena je sjetva na razmak od 15 dana, da bi djetelina stalno pristizala za ishranu stoke. Najveće prinose aleksandrijska djetelina daje sjetvom od 10.04. do kraja svibnja. Sjetva mora biti gustoredna sa razmakom između redova od 18 cm. Sjeme se polaže na 2-3 cm dubine i zatim povalja valjcima.

Niče brzo, već 4-6 dana poslje sjetve. U početku sporo raste a potom se ubrzano razvija u stablo. Navodnjavanje je neophodno na propustljivim zemljištima. Aleksandrijska djetelina prosečno daje oko 45 t/ha zelene mase a silo-mase oko 40 t. U ishrani stoke se koristi kao svježa zelena krma, ukusna i hranljiva koju stoka rado konzumira.