Od nevjerojatno očuvane izumrle megafaune poput vunastog nosoroga, do 40.000 godina starih ostataka divovskog vuka i bakterija starih preko 750.000 godina.
Nisu sve te stvari mrtve, poručuju znanstvenici u časopisu Microbiome te poručuju da je stoljećima stara mahovina uspjela oživjeti u toplini laboratorija. Isto tako, nevjerojatno, bili su i sićušni okrugli crvi stari 42 000 godina - što je sljedeće?
'Otapanjem će virusi ponovno dospjeti u okoliš'
Ovi fascinantni pogledi na organizme iz Zemljine daleke prošlosti otkrivaju povijest drevnih ekosustava, uključujući pojedinosti o okolišima u kojima su postojali. Topljenje ledenjaka je također stvorilo zabrinutost oko drevnih virusa koji bi nas mogli ponovno progoniti.
Tibetanskim ledenjaci
"Otapanje ne samo da će dovesti do gubitka tih drevnih, arhiviranih mikroba i virusa, već će ih i otpustiti u okoliš u budućnosti", objasnili su istraživači u prošlogodišnjoj studiji koju je vodio prvi autor i mikrobiolog Zhi-Ping Zhong iz Ohia Državno sveučilište.
Zahvaljujući tehnikama metagenomike i novim metodama za održavanje steriliziranih uzoraka jezgri leda, istraživači mogu bolje razumjeti što se točno nalazi unutar ledenjaka.
U studiji je tim uspio identificirati arhivu desetaka jedinstvenih virusa starih 15.000 godina s ledene kape Guliya na tibetanskoj visoravni i steći uvid u njihove funkcije.
"Ti su se ledenjaci formirali postupno, a zajedno s prašinom i plinovima, mnogi virusi također su se taložili u taj led", rekao je Zhong. Ovi mikrobi potencijalno predstavljaju mikrobe u atmosferi u vrijeme njihova taloženja, objasnio je tim u svom radu.
Prijašnje studije pokazale su da su mikrobne zajednice u korelaciji s promjenama koncentracije prašine i iona u atmosferi, a također mogu ukazivati na klimatske i okolišne uvjete u to vrijeme.
Kako virus može preživjeti u ekstremnim uvjetima?
Unutar ovih zamrznutih zapisa iz davnih vremena, 6,7 kilometara iznad razine mora u Kini, istraživači su otkrili da 28 od 33 virusa koje su identificirali nikada prije nisu viđena.
"Ovo su virusi koji bi uspijevali u ekstremnim okruženjima", rekao je mikrobiolog Matthew Sullivan sa sveučilišta Ohio State, s "potpisima gena koji im pomažu inficirati stanice u hladnim okruženjima – samo nadrealnim genetskim potpisima za to kako virus može preživjeti u ekstremnim uvjetima ."
Uspoređujući njihove genetske sekvence s bazom podataka poznatih virusa, tim je otkrio da su najzastupljeniji virusi u oba uzorka jezgre leda bakteriofagi koji inficiraju Methylobacterium – bakterije važne za ciklus metana unutar leda.
Najviše su bili povezani s virusima pronađenim u sojevima Methylobacterium u staništima biljaka i tla – u skladu s prethodnim izvješćem da glavni izvor prašine taložene na ledenoj kapi Guliya vjerojatno potječe iz tla.
Nakon koronavirusa, ovo također zvuči jezivo
"Ovi zamrznuti virusi vjerojatno potječu iz tla ili biljaka i olakšavaju stjecanje hranjivih tvari svojim domaćinima", zaključio je tim. Dok se bauk drevnih virusa čini posebno zabrinjavajućim nakon pandemije COVID-19, najveća opasnost leži u onom što još led koji se otapa oslobađa, ogromne rezerve povučenog metana i ugljika.
No jasno je da led također može sadržavati uvide u prošle promjene okoliša, kao i evoluciju virusa.
"Znamo vrlo malo o virusima i mikrobima u ovim ekstremnim okruženjima, i što je zapravo tamo", objasnio je znanstvenik Lonnie Thompson, koji je primijetio da još uvijek imamo mnoga važna pitanja bez odgovora.
