Svijet bi 2075. mogao ovako izgledati: Neki su loši scenariji neizbježni

Upozorenje Ujedinjenih naroda: Prema izvješću o klimatskim promjenama UN-a iz 2023. godine, naš planet ide prema opasnom zagrijavanju. Stručnjaci iz gotovo 200 zemalja upozoravaju da bi svijet mogao prijeći kritičnu temperaturnu granicu u sljedećih deset godina, ako se zemlje odmah ne okrenu obnovljivim izvorima energije.

Alarmantan porast globalne temperature: Jedna od najopasnijih posljedica klimatskih promjena je porast globalnih temperatura. Istraživanje znanstvenika iz SAD-a, Kine i Europe (objavljeno 2020. u PNAS-u) predviđa da bi do 2070. godine trećina svjetske populacije mogla živjeti u područjima s temperaturama sličnim onima u najtoplijim dijelovima Sahare. Ove informacije pokazuju koliko je situacija ozbiljna.

Ekstremna vrućina: Noviji izvještaji, uključujući onaj Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Na primjer, ljeto 2024. bilo je najtoplije u Kaliforniji, a i druge države poput Arizone i Floride borile su se s nesnosnim vrućinama. I u Hrvatskoj su zabilježena rekordna razdoblja visokih temperatura.

Zabilježen najtopliji kolovoz u povijesti: Izvještaj NOAA-a pokazuje da je prosječna temperatura zemlje i oceana u kolovozu 2024. godine bila 1,27 Celzijeva stupnja viša od prosjeka u 20. stoljeću, zbog čega je taj kolovoz najtopliji u povijesti.

Kalifornija je bila najteže pogođena ovom ekstremnom vrućinom. U listopadu 2024. Palm Springs je zabilježio temperaturu od 47 Celzijeva stupnja, što je najviša temperatura ikad zabilježena u SAD-u u listopadu.

Sezona vrućine: Ekstremna vrućina više nije samo problem samo ljeti. Zbog zagrijavanja planete, uzrokovanog zagađenjem fosilnim gorivima, toplinski valovi traju dulje, ponekad se razvuku na jesen i zimu.

Gavin Schmidt iz NASA-e upozorava: "U posljednjem stoljeću smo zagrijali planet za oko dva stupnja. To uzrokuje jače ekstremne vremenske uvjete pa broj dana s temperaturama iznad 32 ili 37 Celzijeva stupnja raste – čak četiri, pet pa i sedam puta više nego prije."

Toplinski val u listopadu 2024. godine, koji je u dijelovima SAD-a dosegao rekordne temperature, jasan je pokazatelj kako klimatske promjene mijenjaju vremenske uvjete. Klimatska znanstvenica Kristina Dahl objasnila je: "Ako nastavimo zagrijavati planet sagorijevanjem fosilnih goriva, toplinski valovi kasnije u sezoni bit će sve češći."

Prognoza za 2075. godinu: Oceani će se i dalje zagrijavati, a najviše će to osjetiti suptropske i tropske regije. Do 2075. godine gradovi poput Bostona imat će ljeta koja će biti prosječno četiri stupnja toplija, dok će u Londonu temperature biti slične onima talijanskom mjestu Sovicille, tri stupnja više nego danas.

Porast razine mora: Razina mora koja je od 1880. godine porasla za 21–24 cm, nastavit će prijetiti obalnim gradovima. NASA predviđa da bi do 2050. godine američka obala mogla doživjeti porast razine mora do 30 cm, što bi moglo prisiliti milijune ljudi na preseljenje i zahtijevati velike promjene u infrastrukturi.

Intenzivne suše i obilne kiše: IPCC također ističe da će razlike između vlažnih i suhih područja postati sve izraženije. Neka će područja doživjeti povećane količine kiše, dok će druga biti suočena s jačim i intenzivnijim sušama.

Problemi s nedostatkom vode: Ove razlike će pogoršati problem s nedostatkom vode, a regije koje ovise o poljoprivredi imat će sve veće teškoće jer ekstremni vremenski uvjeti ometaju usjeve i opskrbu vodom. Zemlje koje su već u lošijem položaju bit će najteže pogođene, što će povećati migracije jer ljudi traže mjesta koja su pogodnija za život.

Gubitak biološke raznolikosti i njegove posljedice: Klimatska kriza također ubrzava gubitak biološke raznolikosti. Znanstvenici upozoravaju da ulazimo u šesto masovno izumiranje, koje uzrokuju ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, prekomjernog ribolova i uništavanja prirodnih staništa životinja.

Odumiranje sve više vrsta: Prema jednoj analizi, svakodnevno bi moglo izumrijeti čak 273 vrste, što je alarmantan broj koji ističe neviđenu brzinu degradacije okoliša, navodi National Geographic.

Povećana migracija: Jedna od najvećih posljedica klimatskih promjena bit će povećana migracija, osobito iz siromašnijih zemalja koje su najranjivije na njezine učinke, potvrdila je Neva Goodwin, suosnivačica Globalnog instituta za razvoj i okoliš. Ova migracija stvorit će ogroman pritisak na susjedne zemlje i mogla bi dovesti do izbjegličke krize neviđenih razmjera.

Bogate zemlje bit će prisiljene suočiti se s teškim moralnim i političkim odlukama kako reagirati. Neva Goodwin se pita hoće li bogatije zemlje pomoći siromašnijima u prilagodbi na klimatske promjene ili će zatvoriti granice i podići zidove kako bi spriječile dolazak migranata.

Ekološka šteta: Energija koju ljudi koriste također će igrati ključnu ulogu u određivanju ozbiljnosti budućih klimatskih promjena. Više od jednog stoljeća jeftina energija iz fosilnih goriva izazvala je velike ekološke štete uzrokovane industrijalizacijom.

Fosilna goriva: Oslanjanje na fosilna goriva za pokretanje gospodarstva i održavanje trenutnog života omogućilo je ljudima da zanemare posljedice ekološkog uništavanja, poput oštećenja ekosustava i smanjenja zaliha vode.

Kako resursi postaju sve rjeđi i negativni učinci fosilnih goriva postaju jasniji, moglo bi doći do trenutka kada će prelazak na obnovljive izvore energije biti neizbježan. Ako vlade nastave s trenutnim politikama, preostali "karbonski proračun" bit će potrošen do 2030. godine.

Obnovljivi izvori energije: Prijelaz na obnovljive izvore energije, poput solarnih ploča, vjetroelektrana i geotermalne energije, ključno je za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i ublažavanje najgorih učinaka klimatskih promjena.

Cindy Parker i Brian Schwartz, doktori koji su proučavali odnos energije i zdravlja, objašnjavaju: "Koristili smo jeftinu energiju da bismo se zaštitili od negativnih posljedica ekološkog uništavanja."

Održivija budućnost: Odluke koje donosimo danas oblikovat će svijet koji će naslijediti naša djeca i unuci. Ako ljudi prihvate održive prakse, investiraju u čistu energiju i suoče se s uzrocima klimatskih promjena, mogu stvoriti pravedniji i otporniji svijet za budućnost.

Svijet će 2075. godine biti mjesto gdje će učinci klimatskih promjena biti nesporni, s višim temperaturama, ekstremnim vremenskim uvjetima i rastućim humanitarnim problemima koji pogađaju milijune ljudi. Ako ljudi ne poduzmu hitne mjere kako bi smanjili emisije štetnih plinova, očuvali prirodu i prešli na obnovljive izvore energije, planet će postati puno teže mjesto za život budućih generacija. Prevencija je lakša od liječenja, ali bez zajedničkog truda u prelasku na održive energetske prakse, ekološka šteta će nastaviti rasti. Vrijeme za djelovanje je sada.