Već smo par tjedana u sezoni upala dišnih puteva. Kao i obično, djeca koja pohađaju jaslice i vrtiće su najčešće izložena različitim uzročnicima, najčešće je riječ o virusnim infekcijama, no uobičajeno se javljaju i bakterijske infekcije.
Vodenasti iscjedak iz nosa, crvenilo, suzenje očiju, suhi kašalj ponekad popraćeni s mučninama, povraćanjem i proljevom - najčešći su znaci virusne infekcije. Bol uha, grlobolja i hroptavi bolni kašalj, češće ukazuju da je riječ o bakterijskoj upali. Većinom se javlja i povišena tjelesna temperatura, koja dodatno zabrinjava roditelje.
Kako procijeniti kada je potrebno zatražiti liječničku pomoć?
Načelno, najvažnija je procjena općeg stanja djeteta. Ako se čini klonulim (čak i kada se snizi temperatura), ako se čini pospanim, blijedim i ako ubrzano diše, ako pri tome napreže mišiće prsnog koša, ako je izrazito promuklo, ima dugotrajne napade suhog kašlja, odbija hranu i tekućinu, ako ima visoku vrućicu popraćenom tresavicom ili osipom – potrebno je neodložno zatražiti pomoć.
Kada je riječ o dojenčadi ili o djeci s kroničnim bolestima, pojava vrućice je dovoljan razlog za odlazak liječniku. Ako je dijete starije od godine dana, ako nema kronične bolesti i dobrog je općeg stanja – tada se može pričekati. Svakako treba pružiti simptomatsku terapiju kao što je snižavanje temperature lijekovima i kupkama u vodi, napajanje, čišćenje nosa i spavanje na ležaju s povišenim uzglavljem.
Upale uha
Ukoliko se dijete probudi usred noći i javlja se bol uha, treba mu počistiti nos (fiziološka otopina i kapi za nos), dati mu lijek protiv bolova (paracetamol, ibuprofen) i postaviti da leži na povišenom uzglavlju. U većini slučajeva bol će se možda javiti 1-2 puta tijekom narednih dana i tada će prestati. Većina upala uha spontano se izliječi u roku od par dana i ne preporuča se započinjanje antibiotske terapije u tom period. Ako bol postaje sve jača i učestalija, ako se javlja visoka vrućica, iscjedak iz uha ili ako je dijete mlađe od 12 mjeseci, treba obaviti pregled u što kraćem periodu.
Upale dišnih puteva
Većina upala dišnih puteva, virusnih i bakterijskih, prolazi spontano. Pedijatra treba posjetiti ako se javljaju novi znaci bolesti (pogotovo ako je riječ o neuobičajenim simptomima), ako se vrućica zadržava 3-4 dana, ako se znaci upale dišnih puteva pojačavaju (dijete sve više kašlje, postaje umorno, apetit slabi) ili ako su roditelji izrazito zabrinuti.
Virusne upale dišnih puteva često zahvaćaju više članova obitelji, tako da roditelji nerijetko i sami mogu zaključiti kada je riječ o blažem obliku bolesti, koje mogu sami zbrinjavati bez pomoći zdravstvenih djelatnika.
Ipak, potreban je naročit oprez kada je riječ o dojenčadi, zbog njihovog nezrelog imunog sustava i relativno slabijih obrambenih mogućnosti.
Prevencija
I na koncu, najbolje je pokušati spriječiti nastanak upala dišnih puteva. Izbjegavanje prostora u kojima se okuplja veći broj djece i odraslih, prostora sa zatvorenim sustavima klimatizacije, učinkovito će smanjiti učestalost ovih bolesti.
Boravak na svježem zraku i kretanje na otvorenim prostorima te izbjegavanje pregrijavanja prostorija u kojima boravimo, također potpomažu prirodnim mehanizmima obrane sluznice.
S obzirom da se oko 75% infekcija prenosi rukama, temeljito pranje ruku, zaklanjanje usta prigodom kihanja i kašljanja u pregib lakta (tzv. kašljanje u rukav) te korištenje papirnatih ručnika i rupčića će učinkovito spriječiti širenje zaraze.