Odgađanje polaska u školu na godinu dana dramatično utječe na samokontrolu, pokazala su istraživanja znanstvenika Sveučilišta Stanford.

Promatrajući ponašanje danskih osnovnoškolaca, utvrdili su kako kasniji start u školu smanjuje hiperaktivnost i nedostatak pažnje kod 11-godišnjaka za čak 73 posto.
Ujedno, ova su istraživanja još jednom potvrdila kako zaigranost u djece, u odnosu na ulazak u svijet formalnog obrazovanja, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje najmlađih.

Profesor Thomas Dee rekao je kako odgađanje odlaska u školu dok dijete ne napuni 7 godina doslovce eliminira mogućnost razvijanja ADHD-a. U SAD-u i Velikoj Britaniji djeca mogu krenuti u školu već sa 5 godina, dok u Francuskoj i većini ostalih zemalja EU-a, djeca u školu kreću već sa 6.
U Finskoj, Srbiji i Švedskoj u školu se kreće sa 7 godina. U ovom istraživanju promatrani su mali Danci.

Utvrđeno je kako djeca koja su kasnije krenula u školski program imaju veću samokontrolu. Istraživanja su potvrdila ispravnost razmišljanja onih roditelja koji su odlučili da im dijete kasnije krene u školu. Što se vrtića tiče, kada je u pitanju Danska, znanstevnici nisu imali nikakvih primjedbi. Dapače.
Uočili su kako kod tako izvrsne predškolske skrbi kakvu imaju mali Danci dob odlaska u vrtić ima manji značaj od pozitivnog učinka koji na razvoj djeteta ima vrtićki program, koji je u toj zemlji ocijenjen kao jedan od boljih u svijetu.