Ugljikohidrati uneseni hranom u probavnom se sustavu pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo. Djeca, koja su vrlo angažirana u igri, po dolasku u kuću postaju tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.
Ako bismo djeci prepustili da sama planiraju svoje obroke, ona bi se vjerojatno u najvećoj mjeri odlučila za slatka jela. Njihov odabir odgovarao bi sadržaju koji se ponavlja u vrijeme blagdana, kada se slatkiši unose u neprimjerenim količinama. Dakako redovito konzumiranje namirnica bogatih šećerima (bijelim, medom, sirupom, čokoladama) može dovesti do pojave pretilosti, šećerne bolesti tipa II i kardiovaskularnih bolesti.
Djeca se u suvremenom okruženju nedovoljno kreću pa se višak energije unesene hranom pohranjuje u potkožnom masnom tkivu. Kada bi se i kretala razmjerno unosu takvih namirnica, poželjno bi bilo da energiju nadomjeste kompleksnim (složenim) ugljikohidratima koje ne nalazimo u slasticama.
Roditelji bi uvijek trebali imati na umu da slatkiši:
• daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansimaDjeca, koja su vrlo angažirana u igri, po dolasku u kuću postaju tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.
• iz prehrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi
• utječu na promjenu raspoloženja
• imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice
• štete zubima i kostima
• nepovoljno utječu na crijevnu floru.
Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se stoga odlučuju za manje prikladne namirnice. Ipak, potrebno je znati:
• kuhinjski šećer (kristal)- 100 g daje energiju od 400 kcal • žitni slad - 450 kcal na 100 g • med -100 g daje oko 320 kcal.
Potrebno je držati količinu namirnica bogatih "brzim" šećerom pod nadzorom. Stoga s djecom treba razgovarati o količini slatkiša koju su pojela kod bake, u vrtiću ili školi, te dogovoriti raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u prazničnim čarolijama.
Hrana bogata vlaknima smanjuje iskoristivost šećera, pa je potrebno planirati obroke koji sadrže:
• leguminoze ili mahunarke (grah, leća - crvena smeđa ili zelena, slanutak), koje treba konzumirati u obliku juha, variva, glavnih jela, salata • juhe od povrća • salate • kuhano lisnato povrće • prirodne sokove • dječje čajeve.
Predlaže se kruh od cjelovitog zrna, a u danima u kojima se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti isključiti jela pripremljena prženjem u dubokom ulju (u fritezi i sl.).
Slatkiši da , ali pod kontrolom.
Za MojDoktor: Martina Zvonarić, VMS