''Protect Children je nevladina organizacija za prava djece sa sjedištem u Finskoj, koja djeluje globalno na zaustavljanju svih oblika seksualnog nasilja nad djecom. Usvajamo holistički pristup temeljen na istraživanju kako bismo se pozabavili problemom iz više kutova, zagovarajući žrtve, preživjele i obitelji. Bavimo se obukom djece i mladih kako bi stekli vještine i znanje uz koje će ostati sigurni online i offline te razvojem preventivnih mjera usmjerenih na počinitelje i provođenjem inovativnih istraživanja za bolje razumijevanje problema'', kaže za Net.hr Nina Vaaranen-Valkonen, socijalna psihologinja i direktorica te organizacije koja surađuje s Interpolom na slučajevima seksualnog zlostavljanja djece.
Protect Children također provodi istraživanje Global Our Voice Survivor Survey, uz potporu Justice Initiative, koje je usmjereno na osobe starije od 18 godina koje su u djetinjstvu bile izložene seksualnom nasilju. ''Primarni cilj istraživanja je probuditi dugo zatomljene glasove i iskustvo onih koji su izravno pogođeni bilo kojim oblikom seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Cilj nam je iskoristiti vrijedne informacije koje prikupljamo istraživanjem za jačanje mjera zaštite djece i prava žrtava i preživjelih.''
Istraživanje je razvijeno uz potporu multidisciplinarnog tima stručnjaka i istraživača i prvi put je provedeno u Finskoj s manjim uzorkom osoba koje su preživjele seksualno nasilje u djetinjstvu i prilagođeno na temelju njihovih povratnih informacija. Anketa je trenutačno dostupna na 29 jezika i ukupno je prikupljeno više od 22.100 odgovora.
Na istraživanje provedeno u Hrvatskoj stigla su 1043 odgovora, u Srbiji 926, te Sloveniji 68 odgovora. Rezultati tih istraživanja pokazali su da je u anketama na pitanja odgovaralo najviše žena, njih čak 90 posto, a više od polovice ispitanika izjavilo je da ima između 35-54 godine.
Zabrinjavajući rezultati istraživanja
''Više od 70 posto ispitanika izjavilo je da su kao dijete više puta bili izloženi seksualnom nasilju (na ukupno 1.433 ispitanika). Istraživanje je pokazalo kako je veći rizik od viktimizacije za djecu u dobi od 3 do 12 godina (74 posto), od kojih je 25 posto ispitanika navelo kako je seksualnom zlostavljanju bilo izloženo u dobi između 10 i 12 godina'', kaže Vaaranen-Valkonen. Zabrinjavajuće je da je čak 90 posto ispitanika izjavilo kako je počinitelj zlostavljanja bio netko koga su poznavali od ranije, od čega je čak 20 posto ispitanika istaknulo da je počinitelj nasilja živio s njima u istom kućanstvu.
Ono što posebno zabrinjava iz istraživanja je da je 35 posto anketiranih izjavilo da je seksualno nasilje koje su doživjeli u djetinjstvu uključivalo više od jednog počinitelja. Kažu da je čak u 96 posto slučajeva počinitelj bio muškarac, te da je uglavnom bio u dobi između 35 do 54 godine.
''Više od 50 posto ispitanika izjavilo je kako su nekome rekli da su bili izloženi seksualnom zlostavljanju, u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, to je najčešće bio jedan od roditelja, te prijatelj. No većina žrtava seksualnog nasilja o tome progovori tek nakon dugog niza godina. Najčešće prođe najmanje 11 godina do otkrivanja. To se poklapa i s međunarodnim istraživanjima gdje je isto potrebno dosta vremena da se žrtva nekome otvori'', objašnjava ova socijalna psihologinja.
U istraživanju provedenom na ovim prostorima zabrinjavajuće je što su češće prepreke za razotkrivanje sram, nedostatak hrabrosti i nevjerovanje da bi im razotkrivanje da su bili žrtve nasilja pomoglo ili da bi ikoga bilo briga. Čak je 65 posto ispitanika izjavilo kako im otkrivanje činjenice da su bili žrtve seksualnog nasilja nije pomoglo niti su dobili odgovarajuću pomoć, dok je čak 90 posto žrtava nasilja izjavilo da njihovo priznanje nije dovelo do policijske istrage. Žrtve seksualnog zlostavljanja trpe dugoročne posljedice, ali čak 75 posto njih kaže da nije dobilo podršku kako bi se suočili s njima.
Žrtve nasilja godinama šute
''Kako bismo objasnili rezultate istraživanja na preživjelim žrtvama seksualnog nasilja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, ključno je poznavati i prepoznati kontekst društveno-političke povijesti i kulturoloških stavova svake zemlje prema seksualnom nasilju. Postoje neki aspekti kojima se treba pozabaviti, na primjer taj da su te zemlje postkonfliktna društva, oblikovana posljedicama ratova. Seksualno nasilje na ovim prostorima, kao i u mnogim drugim zemljama, kulturološki je tabu. Mnogi preživjeli suočeni su s kulturnim pritiskom da šute, posebno u zajednicama u kojima dominiraju čast, obiteljski ugled i konzervativne vrijednosti. Postoji i značajan vjerski utjecaj, Katoličke crkve u Hrvatskoj i Pravoslavne crkve u Srbiji. Neke vjerske institucije nerado se bave seksualnim nasiljem, što također može biti prepreka otkrivanju'', kaže Vaaranen-Valkonen.
Kako bi se bolje nosila s posljedicama seksualnog zlostavljanja te smanjila njegovu pojavnost Hrvatska, zajedno s ostalim zemljama u regiji koje su sudjelovale u istraživanju trebale bi poduzeti neke korake. ''Nužno je obrazovanje djece o digitalnoj sigurnosti. Jako je važno djeci i mladima ponuditi resurse i informacije koji im pružaju priliku da nauče sigurnosne vještine za sva okruženja. U Protect Children proizvodimo obrazovne materijale i treninge za djecu, mlade, roditelje, skrbnike i odgojitelje s ciljem prevencije seksualnog nasilja i jačanja dječje sigurnosti i vještina regulacije emocija'', naglašava sugovornica Net.hr-a te dodaje kako je ''za sprječavanje seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu ključno poticati snažnu suradnju tehnoloških platformi, nositelja dužnosti i kreatora politike, edukatora, obitelji i roditelja. Vlade trebaju provoditi strože propise koji se posebno odnose na seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece na internetu. Također moraju zahtijevati od tehnoloških kompanija da implementiraju snažne mehanizme prijavljivanja i da tvrtke pozovu na odgovornost za seksualno nasilje nad djecom na internetu počinjeno na njihovim platformama.''
Ova socijalna psihologinja, na nedavnom je predavanju koje je održala u sklopu konferencije Cyber Guard u Zagrebu istaknula kako je njezina misija ''istrijebiti seksualno nasilje''. To je naravno najviše postavljena ljestvica i ona je i sama svjesna kako je taj cilj jako daleko, ali kaže kako samo postavljanjem tako visokih ciljeva možemo značajno smanjiti ovakvu vrstu zločina.
''Bitno je podržati preživjele i žrtve. Oni moraju shvatiti da nisu sami, da to nije njihova krivnja. Važno je i osigurati pristupačne mehanizme za prijavu, pružiti informacije i resurse preživjelima i žrtvama o tome kako dobiti podršku, kao i pomoći njihovim obiteljima i prijateljima da znaju kako im pružiti tu potrebnu podršku i potaknuti ih da prijave seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece na internetu'', ističe Vaaranen-Valkonen.
''Mi, u Protect Children, razvili smo web stranicu #MyFriendToo za mlade. Ova web stranica mladima pruža jasne informacije i smjernice u situacijama u kojima saznaju da je njihov prijatelj bio žrtva seksualnog uznemiravanja ili nasilja. Projekt ima za cilj osnažiti mlade ljude da pomognu svojim prijateljima i osnaže ih da otkriju seksualno nasilje odrasloj osobi u koju imaju povjerenja'', ističe socijalna psihologinja te dodaje kako je u planu u regiji pokretanje grupa vršnjačke podrške koje će također pomoći žrtvama nasilja. Prema njezinim istraživanjima seksualno zlostavljanje na internetu ostavlja na djecu još teže i dugotrajnije posljedice jer su žrtve u neprestanom strahu da će se npr. jednom objavljena fotografija negdje opet pojaviti i slično.
''Seksualno nasilje nad djetetom utječe na cijelu obitelj. Žrtvama i roditeljima želim poručiti: niste krivi. Ono što vam se dogodilo ne definira vas, to je nešto što vam je učinjeno, a odgovornost leži isključivo na počinitelju. Sram i krivnja pripadaju u potpunosti njima, ne vama, ne vašim roditeljima i obitelji. Zaslužujete podršku, razumijevanje i siguran prostor za ozdravljenje'', kaže Vaaranen-Valkonen, a javnosti i obiteljima djece koja su doživjela seksualno nasilje nad žrtvama poručuju kako, koliko god teško i izazovno bilo, žrtve trebaju više podrške.
POGLEDAJTE VIDEO Predatori haraju internetom. Do djece dolaze zastrašujućim metodama