Svaki roditelj doprinosi polovici kromosoma koji definiraju nečije osobine, od boje očiju do visine. Ipak, neka ključna biološka nasljeđa dolaze isključivo ili pretežno majčinom linijom. Znanost otkriva fascinantne detalje o tome kako majčini geni oblikuju neke od naših temeljnih karakteristika, posebno kada je riječ o energiji, inteligenciji i metabolizmu.
Kada se dijete rodi, ono ima gene oba roditelja. Međutim, što se tiče inteligencije, procesa starenja i sklonosti debljanju, očevi geni ne igraju važnu ulogu, piše DNA Center.
Geni koje djeca nasljeđuju od majke
Osim očitih fizičkih sličnosti ili naučenih obrazaca ponašanja, postoje i dublje, biološke veze koje oblikuju ljude. Znanstvena istraživanja otkrivaju da se neke ključne osobine nasljeđuju upravo od majki, a neke čak i isključivo od njih.
Inteligencija
Iako se inteligencija razvija pod utjecajem brojnih faktora, uključujući okolinu, odgoj i obrazovanje, genetika igra značajnu ulogu. Zanimljivo je da se geni povezani s kognitivnim sposobnostima većinom nalaze na X kromosomu. Žene posjeduju dva X kromosoma (XX), dok muškarci imaju jedan X i jedan Y kromosom (XY). Budući da djeca X kromosom nasljeđuju i od majke i od oca (djevojčice), odnosno isključivo od majke (dječaci), znanstvenici smatraju da majke imaju dvostruko veću šansu prenijeti gene povezane s inteligencijom.
Jedna dugogodišnja studija koju je proveo Medical Research Council Social and Public Health Sciences Unit u Glasgowu, pratila je tisuće mladih ljudi od 14 do 22 godine. Nakon uzimanja u obzir različitih faktora poput socioekonomskog statusa, obrazovanja i rase, istraživači su zaključili da je najbolji prediktor inteligencije djeteta bio IQ majke. Naravno, ovo ne umanjuje važnost poticajne okoline i učenja, ali ukazuje na snažnu genetsku poveznicu s majčine strane. Procjenjuje se da genetika utječe na oko 40 posto inteligencije, dok ostatak oblikuju vanjski čimbenici.
Proces starenja
Mitohondrijski DNA (mtDNA) se nasljeđuje isključivo od majke. Prilikom oplodnje, samo mitohondriji iz jajne stanice prelaze u embrij, dok oni iz spermija uglavnom ne.
Ova mtDNA igra ulogu u procesu starenja. S vremenom, u mtDNA mogu nastati oštećenja koja utječu na učinkovitost proizvodnje energije u stanicama, što može doprinijeti procesu starenja i razvoju nekih bolesti povezanih sa starenjem. Budući da se cjelokupna mtDNA nasljeđuje od majke, njezina genetska predispozicija za "kvalitetu" i dugovječnost mitohondrija može utjecati na brzinu vašeg starenja.
Sklonost debljanju
Na tjelesnu težinu utječe bezbroj faktora – od prehrane i tjelesne aktivnosti do životnih navika. Međutim, i ovdje genetika ima svoje prste, a dio te priče dolazi s majčine strane. U tijelu postoje dvije glavne vrste masnog tkiva: bijelo (koje skladišti energiju) i smeđe (koje sagorijeva energiju i pomaže u održavanju tjelesne topline i zdrave težine).
Neka istraživanja, poput onog objavljenog u časopisu Nature Communications, sugeriraju da se količinu i aktivnost smeđeg masnog tkiva, koje potiče metabolizam, može naslijediti od majke putem specifičnih genetskih mehanizama povezanih s mtDNA i određenim RNA molekulama (lncRNA H19) koje majka prenosi. Također, majčina prehrana i zdravlje tijekom trudnoće mogu utjecati na metabolizam djeteta kasnije. Iako je regulacija težine izuzetno složena, čini se da majčino nasljeđe igra ulogu u metaboličkoj predispoziciji.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Godina staža za svako dijete: Kad će zaživjeti i hoće li se odnositi na postojeće majke? 'Još djece? Zašto ne'
