Mogućnost studiranja, usavršavanja i rada u različitim europskim zemljama pruža ne samo znanje, već i uvid u različite kulture, poslovne prakse i jezike, čime se otvaraju vrata globalnog tržišta rada. Jedan od najpoznatijih i najvažnijih programa koji mladima omogućava ove prilike jest Erasmus+, program za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Europi.
Kroz ovu inicijativu, institucije Europske unije omogućavaju studentima i mladima da prošire svoje horizonte, steknu vrijedno međunarodno iskustvo i izgrade mrežu kontakata koja će im koristiti u budućoj karijeri.
Liječnica Magdalena Ivić (24) iz Hrvatske, novinarka Iraia Vieira Gil (24) iz Španjolske i inženjer telekomunikacija Filip Wojcieszak (24) iz Poljske ispričali su za Net.hr svoja dosadašnja iskustva s programom Erasmus+ te su nam otkrili koji su uvjeti prijave, jesu li imali osiguran smještaj, hranu, kakvi su im bili programi te što im je omogućio takav program.
Magdalena Ivić
Kako ste saznali za program Erasmus+, u kojoj zemlji ste bili i kako ste se prijavili?
Magdalena: Za Erasmus+ sam prvi put čula sasvim slučajno i to prošle godine. Obožavam putovati i u tom periodu sam imala kratku pauzu od posla, a nitko od mojih prijatelja nije imao slobodnog vremena da otputujemo skupa. Razmišljala sam o opcijama i slučajno mi je izašao oglas za Eramus+ razmjenu u Riminiju u Italiji. Tada sam saznala da Erasmus+ razmjene traju kratko, od 5-14 dana, može se prijaviti bilo tko mlađi od 35 godina, bez obzira na status obrazovanja i najbolje od svega – besplatne su. Činilo mi se prilično dobro, prijavila sam se i sama zaputila u Rimini. Proces prijave je jako jednostavan – ponude se objavljuju u Facebook grupama i na Instagram stranicama koje su posvećene ovom tipu razmjena (Erasmus + Youth Exchange grupa), i obično u opisu razmjene postoji i prijavnica, koja se sastoji od nekoliko osnovnih pitanja o vama i vašoj motivaciji za sudjelovanje u projektu. Služi da se odaberu ljudi koji profilom najviše odgovaraju prirodi projekta. Do sada sam bila na dvije razmjene, prva je bila u Italiji, a na drugu sam išla nedavno u Ankaru, glavni grad Turske. Na prvu razmjenu išla sam u potpunosti sama, ali sam stekla tako dobra prijateljstva koja i dalje njegujem. Na primjer, prijateljica koju sam upoznala u Riminiju pozvala me da joj se pridružim u Turskoj, a kasnije sam se i u Istanbulu našla s prijateljima sa svojih drugih razmjena.
Iraia Vieira Gil
Ira: Studirala sam na Sveučilištu Baskije, tako da je cijeli proces vezan uz Erasmus+ razmjenu bio organiziran od strane jednog od profesora kojeg sam tada imala. On je organizirao informativne sastanke na kojima nam je objasnio kako program Erasmus+ funkcionira, dao nam je osnovne savjete i govorio o nekim od uvjeta koje smo morali ispuniti. Zapravo, ponuđen nam je jako dugačak popis zemalja među kojima smo mogli birati: Čile, Nizozemska, Njemačka, Argentina, Kina i Irska. Kada gledate ovaj popis, zaista je važno odabrati onu zemlju koja najbolje odgovara vašim potrebama i životnom stilu.
Filip: Bio sam na Erasmus+ razmjenama u Poljskoj i Italiji. Prvu mi je preporučio prijatelj, a razmjena se bavila produkcijom glazbe i pisanjem tekstova, čime sam bio jako zainteresiran u to vrijeme pa mi je to djelovalo kao savršen izbor. Razmjenu u Italiji sam pronašao sam, želio sam otići negdje izvan Poljske i upoznati nove ljude. Ne sjećam se točno kako je išao postupak prijave, ali sjećam se da sam morao ispuniti obrazac u kojem sam naveo osnovne informacije o sebi te sam morao napisati nešto o svojim interesima, osobnosti i motivaciji zbog koje sam želio ići na te razmjene.
Jesu li vam bili osigurani smještaj i hrana?
Magdalena: Ako vas odaberu, organizacija vas kontaktira i dogovorite se o detaljima puta. Kartu inicijalno kupujete sami, ali nakon uspješno obavljene razmjene vrate vam novac koji ste potrošili. Hrana i smještaj su besplatni. Toliko je zapravo jednostavno da zvuči kao prevara.
Ira: Što se tiče smještaja, hrane i avionskih karata, u početku sam sve morala platiti sama. Kasnije sam dobila stipendiju koju nudi Europska unija – saznala sam za nju jer nam je profesor poslao sve potrebne informacije, i dobivala sam oko 500 eura mjesečno. Iznos ovisi o zemlji u koju odlazite i povezano je s troškovima života u toj zemlji. Obično ćete polovicu stipendije dobiti tijekom prvog dijela razmjene, a drugu polovicu na kraju.
Filip: Bio sam zadovoljan i hranom i smještajem. Avionske karte ili bilo kakvi drugi prijevozni troškovi nisu bili osigurani, ali su mi nakon razmjene refundirali troškove puta.
Magdalena i Filip
Kakva su bila Vaša iskustva, koliko dugo ste bili, kakav Vam je bio program?
Magdalena: Radi se o Erasmus+ projektima kojima je cilj edukacija mladih o nekoj određenoj temi i sukladno tome svaka razmjena ima svoje specifične uvjete. Prva razmjena na koju sam ja išla za temu je imala mentalno zdravlje pa su od svih prijavljenih izabrane osobe za koje se smatralo da će svoj utjecaj moći upotrijebiti na najučinkovitiji način. Bilo je profesora, učitelja, psihologa, a ja sam bila kao liječnica, dakle osobe koje na neki način rade s ljudima. Cijeli projekt bio je jedno predivno iskustvo puno introspekcije. Stvarno mogu reći da sam toliko naučila o sebi i uz to sam stekla poznanstva za život.
Svaki projekt također postavlja i uvjete o državama iz kojih će pozvati sudionike. Obično primaju pet do šest sudionika iz pet do šest različitih europskih država. S obzirom na to da se radi o projektu, dani su ispunjeni zabavnim radionicama i predavanjima.
Vrijeme nakon projekta rezervirano je za "nacionalne večeri" gdje sudionici iz svake od država predstavljaju svoju kulturu, plesove i hranu. Svaka razmjena obično ima i jedan slobodan dan gdje se aktivnosti izvode na terenu kako bismo bolje upoznali grad i kulturu u kojoj se nalazimo. Moja druga razmjena bila je u Ankari, u Turskoj. Ovaj projekt za temu imao je zaštitu planeta Zemlje pa smo prisustvovali raznim radionicama na temu ekologije. Mogu reći da sam puno naučila, pogotovo od sudionika iz Finske i Njemačke koji su za ovu temu zaista stručni. Valja napomenuti kako je Erasmus+ projektu glavni cilj edukacija i povezivanje ljudi različitih kulturoloških pozadina. Dakle, ne radi se o besplatnoj ekskurziji. Edukacije su svakodnevne, a traju obično od 9 ujutro do kasnih popodnevnih sati. Nakon tog su obično organizirana druženja.
Ira: Moje iskustvo bilo je sjajno. Išla sam u Nizozemsku i ostala u Amsterdamu šest mjeseci, od kolovoza 2021. do veljače 2022. Primljena sam na Hogeschool Van Amsterdam, jedno od najboljih sveučilišta u zemlji. Moj program bio je međunarodno novinarstvo i imala sam priliku učiti od vrlo iskusnih profesora. Također, organizirali su nekoliko radionica na kojima smo mogli upoznati poznate novinare iz Nizozemske. Kroz program internacionalizacije, moji kolege i ja imali smo priliku putovati u sklopu naših studija. Posjetili smo Bruxelles i Lisabon, a trebali smo ići i u Istanbul, ali smo morali otkazati put zbog političkih razloga. Kao dio tih putovanja morali smo napraviti izvještaj temeljen na stvarnoj situaciji u svakoj od gradova. Smještaj i vlak ili avionske karte za putovanja platilo je sveučilište. Bila sam smještena u međunarodnoj studentskoj rezidenciji, koja se nalazi dvadeset minuta biciklom od centra grada, i to je bila najbolja odluka koju sam mogla donijeti. Tamo sam otkrila pravo Erasmus+ iskustvo: stekla sam prijatelje s kojima sam još u kontaktu, izlazili smo gotovo svakog vikenda i organizirala sam večere s ljudima iz raznih dijelova svijeta. Zapravo, kad sam saznala za Erasmus+ program od spomenutog profesora, već sam znala da želim posjetiti Sjevernu Europu. Amsterdam je bio moj prvi izbor jer je, kao što sam objasnila, međunarodni novinarski program koji nudi HVA bio zaista zanimljiv i potpun. Također, Amsterdam je ogroman međunarodni grad s mnogo dnevnih i noćnih sadržaja, a njegova arhitektura je jedinstvena. U tom smislu, nije mi bilo teško ispuniti prijavni obrazac. S jedne strane, imala sam dovoljno znanja iz svojih studija i prethodnih praksi. S druge strane, imala sam dobre ocjene i bila sam kreativna u pisanju motivacijskog pisma za prijavu na program, a na kraju sam pronašla jako drage profesore na svom sveučilištu koji su mi napisali preporuke.
Filip: Što se tiče programa, zaista sam cijenio predavanja u Poljskoj i Italiji. Bili su dobro predstavljeni u informativnim brošurama. Također sam uživao u svom slobodnom vremenu, koje sam provodio s novim ljudima koje sam upoznao.
Kako je Erasmus+ razmjena doprinijela Vašem osobnom i poslovnom razvoju? Biste li preporučili mladima ove pogodnosti institucija Europske unije?
Magdalena: Naučila sam slušati, razgovarati s ljudima različitih pozadina te sam naučila da prijatelji nisu nužno samo osobe koje viđaš na tjednoj bazi. Naučila sam sama putovati, da ništa zapravo nije daleko i da smo svi na neki način povezani. Apsolutno bih preporučila ovakav način razmjene!
Ira: Erasmus+ razmjena mi je promijenila život. Prije Nizozemske sam znala da želim biti međunarodna novinarka u budućnosti. Međutim, nakon što sam iskusila što znači živjeti sama po prvi put, krenuti u nešto izvan svoje zone udobnosti i imati priliku upoznati ljude koje nikada ne bih susrela, to mi je proširilo pogled na svijet. Također, shvatila sam da grad u kojem sam rođena nije mjesto u kojem želim živjeti dokle god imam priliku putovati bez odgovornosti dugoročnog posla ili djece. Takva razmjena mi je pomogla da shvatim da postoje mnoge stvari koje treba otkriti izvan mog rodnog grada i da ne bih trebala imati strah od toga da tražim nešto bolje. Dakle, svakako bih preporučila mladima da iskoriste programe institucija Europske unije i iskoriste ih za iskustva koja možda nikada ne bi smatrali mogućima. To su prilike koje mogu ostvariti vaše snove.
Hrvatska dobila 50 milijuna eura za program Erasmus+
Europska komisija raspisala je natječaj za Erasmus+ 2025. s proračunom od 5 milijardi eura, od čega Hrvatskoj pripada gotovo 50 milijuna eura, s fokusom na inkluzivnost, zelenu i digitalnu tranziciju te poticanje mladih za aktivno sudjelovanje u društvu. Za hrvatske korisnike predviđeno je 49,26 milijuna eura, gotovo pet milijuna više nego u 2024. godini, što pruža dodatne prilike za projekte u školstvu, mladima, sportu i digitalnoj tranziciji, navodi Hina.
Program Erasmus+ u protekla gotovo četiri desetljeća pomogao je više od 16 milijuna sudionika, a interes za program nastavlja rasti. U 2025. godini naglasak će biti na uključivanju osoba s manje mogućnosti i nedovoljno zastupljenih skupina, čime se podupire načelo inkluzivnosti koje je u skladu s ciljevima strategije "Europa u pokretu". Prioriteti programa obuhvaćaju društvenu uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju te poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u demokratskom životu.
POGLEDAJTE VIDEO: Sve manje Hrvata odlazi u Irsku, sve više ih se vraća. Imamo brojke
