Međunarodna skupina znanstvenika otkrila je dokaze o najstarijim poznatim fermentiranim mliječnim proizvodima - svježim sirevima i jogurtima, proizvedenim prije 7.200 godina. Analizirali su tragove masnoće u posuđu pronađenom uz dalmatinsku obalu i u njezinu zaleđu.
'Ovim proizvodnja sira postaje četiri tisuće godina
starija', rekla je Sarah B. McClure, antropologinja s
pensilvanijskog državnog sveučilišta. Znanstvenici su
objavili da je mlijeko u posudama na tom području bilo prisutno
prije 7.700 godina, 500 godina
prije fermentiranih proizvoda.
DNA analiza populacije iz tog kraja pokazuje da odrasli
nisu tolerirali laktozu, no da su djeca mogla
konzumirati mlijeko do desete godine. Ipak, znanstvenici
smatraju kako se 500 godina kasnije dogodila
promjena, ne samo u preradi svježeg mlijeka u sir nego i u
stilu i obliku posuda.
'Proizvodnja sira bila je dovoljno važna da su ljudi počeli
proizvoditi nove oblike posuđa', rekla je McClure i dodala:
'Tu vidimo i kulturnu promjenu'.
Znanstvenici su istraživali posuđe s dva lokaliteta u Dalmaciji -
Pokrovnika kraj Drniša i
Danila kraj Šibenika, dvaju
velikih arheoloških nalazišta iz mlađeg kamenog doba, odnosno,
neolitika. Pronađene posude testirali su kako bi pronašli tragove
izotopa ugljika kojima se može odrediti vrsta masti i time
razlikovati između mesnih, ribljih, mliječnih i fermentiranih
mliječnih proizvoda.
Uzorci su dokazali prisutnost sekundarne obrade mlijeka, u sir
ili neki drugi fermentirani mliječni proizvod.
'Ovo je najraniji dokumentirani dokaz tragova lipida
fermentiranih mliječnih proizvoda', otkrili su
znanstvenici u znanstvenom časopisu PLOS One.
Znanstvenici kažu da njihovo otkriće znači da su ljudi
proizvodili sir tisućama godina prije nego što se mislilo,
odnosno u neolitiku umjesto u brončanom dobu. U
ono doba proizvodnja sira bila je napredna tehnologija koja je
promijenila čovječanstvo. Sir, koji je lakše prenosiv i
manje kvarljiv od mlijeka, omogućio je širenje rane poljoprivrede
na hladnija sjeverna područja.