HRVATSKA
Jurjevo, blagdan sv. Jurja 23. IV., u hrvatskoj pučkoj tradiciji često shvaćen kao prvi dan proljeća, odn. kao početak gospodarske godine. Na taj su se dan, posebice u sjevernim hrvatskim krajevima, unajmljivali, otpuštali i mijenjali sluge i pastiri. Imalo je i obilježja stočnoga blagdana: stoka se na Jurjevo svečano izvodila na pašu, često prvi put u godini, te kitila vijencima od proljetnoga cvijeća i drugoga bilja. Vjerovalo se da će ju ti vijenci cijelu godinu štititi od bolesti i drugog zla (vještica i sl.), a na povratku su se bacali na krov staje. Na Jurjevo su se priređivale utrke i vodili konji pred crkvu na blagoslov.
Po zapadnoj su se Hrvatskoj dan uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo palili jurjevski krjesovi. Uz njih bi se okupljala uglavnom mladež, ali i ostali stanovnici sela, oko krijesa bi plesali i pjevali pjesme karakteristična sadržaja. Vjerovalo se da jurjevski krijes (kao i ostale godišnje vatre) ima magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla pa bi okupljeni krijes preskakivali, stoka se sljedeći dan protjerivala preko zgarišta, a ugarci i pepeo od krijesa zaticali u njive i vrtove (zaštita i poticanje rodnosti).
Od običaja na Jurjevo posebno se ističu jurjevski ophodi. Ophodnici su obilazili seoske, otpjevali bi jurjašku pjesmu, dobivali dar (jaja, slanina, vino, novac), zahvaljivali na njemu ili kudili ukućane ako ih ovi nisu saslušali i darivali. Nosili su prolistale grančice i svakoj su kući ostavljali barem jednu, jer se vjerovalo da one imaju zaštitnu i plodonosnu moć. Većinom je među njima bio i poseban sudionik, zeleni Juraj (zeleni Jura, zeleni Đuro i sl.), skriven ispod koša od prolistalih grančica ili na koji drugi način njima okićen. Zeleni Juraj nije pjevao niti išta govorio, samo bi u određenim trenutcima poskakivao ili zaplesao.
O značenju i postanju toga lika postoje različita tumačenja, a općenito se smatra da je s vremenom došlo do stapanja folklorne predodžbe o zelenom Jurju s predodžbom o kršćanskome sv. Jurju. Smatra se da je drevni smisao jurjevskih tradicija, uz naviještanje proljeća, bila magijska zaštita od djelovanja zlih sila kao i poticanje rodnosti usjeva i stoke.(Hrvatska enciklopedija)
BOSNA I HERCEGOVINA
Svakog 21. Ožujka u cik zore tisuće Zeničana se okuplja na Kamberovića polju (rekreativni kompleks uz obalu rijeke) da proslavi prvi dan proljeća. Proslava počinje pripremanjem tradicionalnog doručka na otvorenom – ‘’Čimbura’’(jelo od zmućkanih jaja). Mnogi Zeničani čak postave svoje šatore noć prije, kako bi tamo bili ‘’na vrijeme’’ kada sunce izlazi. Oni najhrabriji na taj dan otvaraju sezonu kupanja u rijeci Bosni. Ostatak dana podsjeća na ogromnu roštilj zabavu za cijeli grad, koja traje do kasno u noć. 21. Ožujka također počinje i jednomjesečni kulturni festival "Zeničko proljeće".
MEXICO
Svake godine, tisuće ljudi, tradicionalno obučenih u bijelo, okupljaju se na ogromnoj Teotihuacan piramidi, koja se nalazi oko 30 milja sjeveroistočno od Mexico Cityja, kako bi proslavili proljetni ekvinocij. Održava se 20. ili 21. ožujka svake godine, a podižući ruke prema nebu i uživajući u toplini sunca, "upijaju" energiju za tu godinu.
BUGARSKA
U Bugarskoj ljudi razmjenjuju narukvice i dekoracije obojane crvenom i bijelom martenicom (rukotvorina izrađena od crvenih i bijelih vunenih niti te sadrži poruke dobrih i pozitivnih osjećaja i očekivanja). prvog dana ožujka i od tog trenutka moraju ih nositi svaki dan. Bugarski način dobrodošlice proljeća povezuje ove narukvice i ukrase na cvatućim stablima, obično oko kraja mjeseca. Prema starim običajima, martenice treba vezati na cvjetajuća stabla.
ČEŠKA
Ljudi u Češkoj imaju drugačiji pristup proljeću dobrodošlice - odijevaju zastrašujuće maske i životinjske kostime i marširaju ulicama svojih gradova i sela u masivnoj povorci. Organizirana je neposredno prije Korizme, a procesije su često prilično šarene i svečane, unatoč odbojno traženim maskama. Ljudi pjevaju, plešu i bodre tijekom karnevala, a iako djeca iz inozemstva mogu imati noćne more nakon toga, djeca uživaju u Masopustu.
POLJSKA
U tradiciji koja potječe iz 16. stoljeća, ljudi u Poljskoj slave prvi dan proljeća dramatičnim načinom. Nazvana utapanjem Marzanna, lutka, obično napravljena od slame, stvorena je da simbolizira hladnu, turobnu zimu. Lutke se zatim bacaju u vodu kako bi simbolizirale kraj zimskog gnjeva.
ŠVICARSKA
Švicarci koriste vatrenu predstavu – naime, Snjegović se spaljuje na kolcu kada prvi cvjetovi počnu cvjetati, označavajući definitivan kraj zimi. Poznat kao Böögg, smrt snjegovića popularna je tradicija koja datira iz 16. stoljeća.
JAPAN
Japanski cvijetovi trešnje međunarodno su poznati proljetni spektakl - ljudi intenzivno prate prognoze cvijetanja.Tradicija je to koja traje stoljećima.
INDIJA
Holi je festival hindskog proljeća koji se uglavnom slavi u Indiji i Južnoj Aziji od 1. do 2. ožujka. Sudionici se međusobno razmazuju obojenim prahom i bacaju jedni na druge vodene balone. Festival boja označava dolazak proljeća i pobjedu dobra nad zlom.
KINA
Qingming je tradicionalni kineski festival koji se obično promatra 4. ili 5. travnja. Festival obilježava početak proljeća i lijepo vrijeme. To je važan dan za pokazivanje poštovanja prema svojim precima.
Tipično, sudionici posjećuju grobove svojih predaka u znak poštovanja prema njima. Tijekom festivala, mnogi ljudi također nose grane vrbe kako bi se obranili od lutajućih zlih duhova tijekom odmora i potaknuli ljude da izađu van i uživaju u novim cvijetovima proljeća.