Afganistanska djevojčica - simbol izbjeglica, 1985.
(Foto: Screenshot)
Upečatljivo lice ove afganistanske djevojčice prekrasnih zelenih očiju krasilo je lipanjsku naslovnicu National Geographica 1985. godine nakon što je zapela za oko fotografu Steveu McCurryju. U šatorima obližnjeg izbjegličkog kampa Nasir Bagh za vrijeme okupacije Afganistana bila je organizirana škola. Nije imao često priliku fotografirati žene, no u šatoru su bile djevojčice mlađe od 13 godina koje nisu morale nositi burku i lica su im bila otkrivena. Uočivši priliku, McCurry je uslikao djevojčicu upečatljivih očiju - riječ je o Sharbat Gula, djevojčici kojoj su poginuli roditelji. Ovo je i danas najpoznatija slika ikada objavljena u ovom časopisu. 2002. godine National Geographic je ponovno tragao za djevojkom - s mužem i troje djece, živjela je u neimaštini bez obrazovanja i ponovno postala simbolom ljepote i pretrpljene boli na naslovnici te godine. Ovaj je portret simbol izbjeglica.
'Čovjek u padu', 2001.
U terorističkom napadu na njujorške Blizance poginulo je više od 3000 osoba. Mnogi su poginuli u požaru, a mnogi su svoj izlaz, kad su vidjeli da im nažalost nema spasa, našli u skakanju sa zgrade. Najupečatljivija slika je 'Falling man', zbog toga što osoba, na čudan način i iako skače u vlastitu smrt, izgleda spokojno i mirno. Fotografirao je Richard Drew za časopis 'Time'. Odmah se našao na meti kritika zbog surovosti.
Bitka za Berlin, pad Trećeg Reicha, 1945.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Fotografija na kojoj se sovjetska zastava vijori na krovu Reichstaga, svijetu je označila konačan pad Trećeg Reicha. Fotografija je nastala kasnije, kad je Hitler već bio mrtav nekoliko dana, a grad više-manje siguran, odnosno, nije nastala spontano.
Fotografu Jevgeniju Haldeju bilo je naređeno da hitno otputuje u Berlin i uslika rusku pobjedničku fotografiju. Snimio je svojevrsnu reprizu privremenog postavljanja zastave koje se dogodilo 30. travnja tijekom borbe. Na slici Gruzijac Meliton Kantaria i Rus Mikail Jegorov postavljaju zastavu Sovjetskog Saveza na razrušeni Reichstag.
Dan pobjede nad Japanom, 1945.
(Foto: Screenshot)
Te iste godine (1945.), 14. kolovoza obilježava se dan pobjede nad Japanom. Tijekom sveopće euforije koja je vladala u tim trenucima, fotograf A. Eisenstaedt hodao je glavnim njujorškim trgom i primijetio mornara koji je ljubio medicinske sestre, i one stare i one mlađe. U jednom je trenutku zgrabio dotičnu i nagnuo ju. Da nema kontrasta na slici, nikad ova fotografija ne bi bila toliko poznata, a to tvrdi i sam Eisenstaedt.
Duh Abrahama Lincolna
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Postoje razne priče o bivšim američkim predsjednicima koji su navodno 'opsjedali' Bijelu kuću, od kojih je najpoznatija sablast bila duh Abrahama Lincolna. Govorilo se da je često lutao hodnicima. Fotograf William H. Mumler autor je slika na kojima se pojavljuje duh Lincolna, od kojih je najpoznatiji portret njegove udovice Mary Todd Lincoln. Dokaz o istini/prevari nikada nije nađen. .
Rockfeller Center, 1932.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Na fotografiji su radnici koji su gradili Rockfeller Centar, a uslikani su za vrijeme pauze nekoliko stotina metara iznad zemlje. Vjeruje se da je upravo ova slika napravila najveću promociju ovom ogromnom neboderu. Fotografirani su 20.9.1932. godine.
Samozapaljivanje svećenika u znak protesta, 1963.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Thích Quảng Đức vijetnamski je budist koji se zapalio u znak protesta zbog vlasti tadašnjeg predjsednika koji je bio protiv budizma. Fotograf Malcolm Browne za ovu je sliku dobio Pulitzerovu nagradu. Nakon smrti ovog svećenika njegovo je tijelo kremirano, ali mu je srce ostalo netaknuto.
'Tenk man', 1989.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
5. lipnja 1989. godine on je postao najpoznatijim nepoznatim prosvjednikom - čovjek koji je prije skoro 30 godina sam stao ispred nepregledne kolone tenkova na pekinškom Tiananmenu do danas u svijetu traje kao neponovljivi simbol mirnih prosvjeda i prkosa. Dan ranije, kineski su vojnici poubijali na stotine prosvjednika. Sudbina i identitet ovog čovjeka i dalje su nepoznati.
'Lice AIDS-a', 1990.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
David Kirby 32-godišnji je muškarac koji je uslikan u trenutku umiranja u blizini svoje obitelji. Fotografija je, te 1990. godine, brzo postala simbolom ove bolesti, nazvana: 'Lice AIDS-a'. Nakon što je objavljena, AIDS je javnosti, nakon godina i godina ignoriranja, konačno postao 'bliži' i o toj se smrtonosnoj bolesti i prevenciji više pričalo.
Izgladnjelo dijete i predator, 1993.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Ratni fotograf Kevin Carter, član poznatog kulta 'Bang-Bang', fotografirao je izgladnjelo dijete u Sudanu, Južnoj Africi. Slika je jedna od najsurovijih u povijesti jer prikazuje izgladnjelo malo dijete kojeg vreba predator. Carter je za sliku dobio Pulitzerovu nagradu, ali je počinio samoubojstvo nekoliko mjeseci poslije. Slika i sami događaji su ga proganjali i nije mogao 'ostati normalan'. Po događajima i upravo ovoj slici, te po karijerama fotografa kulta 'Bang-Bang' napravljen je film.
Prva fotografija mobitelom, 1997.
(Foto: Screenshot/Time)
Philippe Kahn autor je prve fotografije uslikane mobitelom. Fotografio je svoju kćerku 1997. godine.
Dodjela Oscara, 2014.
(Foto: Screenshot)
Jedna od najpoznatijih suvremenih fotografija je zasigurno ova - 'selfie' s dodjele Oscara 2014. godine. Voditeljica je bila slavna Ellen koja je fotku podijelila po društvenim mrežama, a više od 3 milijuna korisnika Twittera 'prošeralo' ju je dalje. Postala je 'najpopularnijom' slikom ikada u viralnom u svijetu zbog poznatih ličnosti koje se na njoj nalaze.
Izbjeglice iz Sirije, 2015.
(Foto: Screenshot/Wikipedija)
Smrt izbjeglice, 3-godišnjeg Alana Kurdija, potresla je svijet. Pokušali su 2015. godine pobjeći iz Sirije, ali su se utopili kada se čamac prevrnuo na putu od Turske do Grčke. Zajedno s mališanom, poginuli su i njegov stariji brat i majka. Otac je jedini preživio. Slika je postala simbolom sirijskih izbjeglica.
Neil Amstrong, 1969.
(Foto: Time)
Slika s najviše spekulacija i teorija zavjera na svijetu - Neil Amstrong, 20.7.1969. godine, prva osoba na Mjesecu.
Hiroshima, 1945.
(Foto: Screenshot)
Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasaki u kolovozu 1945. godine. Ubilo je preko 129 000 ljudi, uglavnom građana.
