Legendarno Kino Zagreb
Koplja su se lomila, suze lile, ali ništa nije moglo spasiti dvoranu Kina Zagreb. Prije malo više od 10 godina, Tomislav Horvatinčić je prvo srušio zgradu tiskare na Cvjetnom trgu, a potom nastavio svoj rušilački niz. U gomilu opeke i prašine pretvorio je i Kino Zagreb, zgradu koju je svojatala i Srpska pravoslavna crkva.
Kino Europa, nekadašnje Kino Balkan - za koje se nadamo da BUDE PREŽIVJELO!
Kino Europa u nedjelju je zatvorilo svoja vrata, odlučila je u petak uprava kina i Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala (ZFF), umjetničke organizacije koja posljednjih deset godina, upravlja tom najstarijom zagrebačkom kinodvoranom. To znači, da se u Kinu Europa neće održati Festival tolerancije, koji je trebao startati u nedjelju.
Djelatnici Zagreb Film Festivala u petak su, naime, primili dopis zagrebačkog Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada, kojim ih se obavještava da im desetogodišnji ugovor o zakupu istječe 1. lipnja te se pozivaju da tog dana predaju Kino Europu u posjed Gradu Zagrebu. U protivnom, sukladno Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, 'poduzet će se daljnje pravne radnje'.
Matić je u nedjelju reagirao na priopćenje iz Grada Zagreba i ustvrdio da nikada nije izjavio da Grad planira prenamijeniti kino "Europa" u narodnjački klub, nego da je to čuo iz ugostiteljskih krugova, a oglasio se i Bandić, o čemu više možete pročitati ovdje:
- Bandić prijeti tužbom: 'Narodnjački klub u Kinu Europa jeftina je i prozirna laž, vulgarna manipulacija'
- Mogu li građani spasiti kino Europa? 'Nećemo dati da to samo tako šaptom padne!'
- Boris T. Matić: 'Odluku o zatvaranju donijeli smo u stanju šoka. Od srijede krećemo s projekcijama'
- Kino Europa zatvara se sutra! 'U šoku smo. Čuli smo da kino postaje narodnjački klub'
- Ministrica kulture protiv zatvaranja Kina Europa: 'To je najposjećenije nezavisno kino u Hrvatskoj'
- Zbog zatvaranja Kina Europa građani već organiziraju prosvjed: 'Nađimo se u 19 pred kinom'
Kino Mosor
Prvotnu funkciju kino Mosor izgubilo je 1996., dolaskom multipleksa i trgovačkih centara te radikalnom proimjenom kinokulture. Većina Zagrepčana sjeća ga se iz razdoblja socijalističke Hrvatske, a kao pomalo zaboravljen gradski prostor u posljednjih se deset godina koristio za povremene kulturne priredbe i prigodna okupljanja građana, neafirmiranih umjetnika, učenika obližnjih škola, umirovljenika, navijača Dinama.
Jedan od simbola propale zagrebačke kinomreže oživio je 2008. kao , u kojem su sami korisnici kreirali program. Različite dobne skupine iz četvrti okupljale su se u dnevnom boravku kina, osmislila je projekt Društvenog centra, Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića organizirala je kulturno-umjetničke, edukativne i druge društvene aktivnosti vezane uz djecu školskog uzrasta i njihove roditelje, dok se za glazbene programe, koncerte i probe mladih bendova brinula udruga Tur-bina.
Kino Lika, današnji Zagrebački plesni centar
Nekad kultno kino Lika pretvoreno je u suvremeni plesni centar. Na katu se nalazi i preuređena ljetna terasa kina Lika, posljednja zagrebačka otvorena pozornica na krovu, gdje su omogućene i projekcije filmova. Riječ je o mjestu koje je definitivno postalo okupljalištem ljudi vezanih uz kulturu i in mjestom za izlaske.
Kino Apolo, današnje Kazalište Kerempuh!
Bivše kino 'Apolo' (sagrađeno 1912.) dobilo je još davnih dana sve tehničke scenske uvjete za rad profesionalnog kazališta. Danas je na tom mjestu Kazalište Kerempuh, još od 1971. godine.
Kino Grič
Kultno kino Grič u centru Zagreba u Jurišićevoj 6 nažalost je također zatvorilo svoja vrata, nakon 75 godina rada. Tu je vijest vodstvo kina podijelilo na službenoj stranici na Facebooku. Tvrtka Odo Vicus d.o.o. iz Samobora upisana je u zemljišnim knjigama od kolovoza 2018. godine kao vlasnik zgrade u Jurišićevoj ulici 6 u kojoj se nalazilo kino Grič. Zgrada u kojoj se smjestilo kino iz državnog je prešla u privatno vlasništvo pa su je novi vlasnici, nekoliko obitelji, čini se, odlučili prodati.
Kino Grič je svojedobno bilo jedan od simbola Zagreba i gotovo posljednji očuvani dio derutne zgrade u Jurišićevoj 6 koja je, prema zapisima, sagrađena 1898. godine. Prostor u prizemlju zgrade je četrdesetak godina poslije unajmio građevinski poduzetnik i dao sagraditi kino. Projektirali su ga poznati arhitekti i 1940. godine.
Kino Central
Kino Central na početku Petrinjske – prvo je bilo prodano Kerumu. Zagrebačke mažoretkinje navodno su tražile taj prostor za treninge, no bile su odbijene....
Kino Studio
U prostorima nekadašnjeg Kina Studio svoje je stand up-ove izvodilo Studio smijeha koje više nije tamo već se preselilo u Hebrangovu. Što je sada na 250 metara kvadratnih, ostalo je nepoznato....
Kino Kustošija
Prije nekoliko godina, srušena je zgrada u kojoj je nekad bilo kino ‘Kustošija’ zadnje kino u Zagrebu koje je redovito vrtilo pornografiju. Kino nije radilo godinama prije nego je srušena zgrada.
Posljednjem hrvatskom X kinu presudio je njegov vlasnik Stipe Mišura, vlasnik prikazivačkog poduzeća Filmski centar Zapad koje posjeduje 51 posto četiriju zapadnih zagrebačkih perifernih kina. Mišura je za medije je izjavio kako će jedini zaposlenik kina u Vatrogasnoj završiti na burzi, a na mjestu kina gradit će se - stanovi. Obrazloženje za ovu odluku slaba je rentabilnost kina.
Kino Partizan na Kvatriću (danas skladište dućana)
Kino Triglav
(Foto: Facebook)
Kino Triglav koje je obilježilo djetinjstvo mnogih starijih generacija. Riječ je o najdugovječnijem trešnjevačkom kinu koje je djelovalo u Okićkoj ulici 1 od 1941. godine sve do sredine 90-ih.
