Ilija Srpak
Na svu sreću, Hrvatsku neće napustiti genijalac kojeg smo svi upoznali u lipnju ove godine. On je, naime dobitnik 17. Oskara znanja. Danas je student na Cambridgu, ali se planira vratiti u domovinu nakon završetka studija. Inače, dobio je ove godine 5 Oskara znanja, što je najveći broj iste nagrade u ovoj godini.
Mladog Iliju Srpaka posjetili smo u okolici Varaždina nakon što je njegov govor oduševio naciju u kojem je posramio političare. “Naše školstvo danas forsira prosječnost, a gasi izvrnost”, tim je riječima pred predsjednicom i ministricom započeo svoj govor.
“Mislim da je to bila baš dobra prilika za nešto kazati. Znao sam da nema smisla održati isti govoro kao i ljudi prije mene. Ništa se ne bi promijenilo", rekao nam je. Dodao je, tada, da ne vidi problem u učenju i radu, sve dok je prisutna želja i volja.
Ilija se ove godine natjecao i na Europskoj olimpijadi iz Fizike. Osim brončane medalje, ondje je zaradio još jednu nagradu, slobodno možemo kazati – za fair play potez godine, prenosi Srednja.hr.
Albert Gajšak
Za njega ste sigurno već čuli. Od mladića koji je osvajao robotička natjecaja, postao je inovator čije je ime postao poznato na 'elektroničkoj sceni'. Ove godine je svjetlo dana ugledao njegov ‘uradi sam’ mobitel – MAKERphone.
Prvo je smislio MakerBuino, pa drveni mobitel, iz kojeg je na kraju nastao MakerPhone. Od početne nade da će za proizvodnju na platformi Kickstarter skupiti 15 tisuća dolara, današnje brojke, koje se i dalje vrte, čine se kao najluđi san.
"Činjenica da sve više djece i mladih provodi sve više vremena pred ekranima računala konzumirajući nekakav sadržaj koji su drugi ljudi napravili. Ono što mi želimo je približiti tehnologiju djeci i mladima na zabavan način odnosno pretvoriti ih iz tih nekakvih potrošača i isključivo konzumenata u kreatore", kazao je Gajšak.
Dok još rade na ovom projektu, u glavama se već roje nove ideje. MAKERphoneu i MAKERbuinuu mogu se veseliti i mlađa djeca koja će bez lemilice i odvijača moći sastaviti svoj mobitel kakav neće imati baš nitko.
Ana Novosel
Ovu godinu obilježio je i pokret #ijasamfranjo, pokret u kojem su se svi nastavnici, učitelji i profesori diljem Hrvatske digli na noge zbog svakodnevnog maltretiranja učenika nad njima.
Kao glas učenika vjerodostojno se javila učenica Ana Novosel koja je odlučila poslati otvoreno pismo u kojem se protivi pokretu. Čak 61% naših čitatelja složilo se upravo s njenim mišljenjem. Mnogi su joj čestitali na hrabrosti.
Njeno pismo (objavljeno na portalu Srednja.hr) prenosimo u cijelosti:
"#ijasamfranjo buna potpuno nebitna. Dragi moji nastavnici, išli ste i vi u školu – shvaćamo mi to. Vi ste se školovali i školujete nas kako bismo mi školovali druge generacije koje nas čekaju. Skidam vam kapu što imate posla s klincima poput neodgojene djece koja vas gađaju kredama i što godinama trpite osobe koje omalovažavaju vaš rad i vaše dostojanstvo.
Ali, recite mi, koliko vas se uistinu zapita kroz što naša generacija zaista prolazi?
Recite mi, koliko vas se smilovalo učeniku koji ima socijalnu anksioznost i teško mu je pričati pred cijelim razredom jer se ne osjeća ugodno tako? Malen broj, vjerujem.
Većina vas će prozvati baš tog učenika jer ‘se nikad ne javlja’; ‘ništa mu nije jasno’; ‘ne ulaže trud i volju’ koju bi trebao posjedovati. Recite mi, kako možemo biti oslobođeni satova tjelesne i zdravstvene kulture ako imamo slomljenu nogu, a učenik koji ima strah od pričanja pred cijelim razredom mora svakodnevno izlagati pred masom ljudi?
TO ne vidite. Mentalna bolest, socijalna anksioznost, uvjerava ljude na podsvjesnoj razini da nisu dovoljno dobri i da sve što kažu, nije točno. Recite mi, koliko puta ste to uočili kod nekoga?
Recite mi, koliko vas je radije ulagalo u znanje učenika, već ste odradili to što morate za novac/plaću, a ne zato što volite podučavat?
Školski sustave, objasni mi molim te kako se zalažeš za dužnosti i obveze? Školski sustave, kako da imam 8 sati sna ako me kod kuće čeka 7 predmeta sa 7 različitih zadaća? Objasni mi, molim te, i kako da se socijaliziram, steknem nova prijateljstva, budem sa svojom obitelji, i da stignem učiti, ako odlazim u školu u 11.30 i vraćam se u 7 navečer? Školski sustave, kako da držim dobru dijetu, kada u školskim kantinama držite peciva, kolače, kave i ostale nezdrave obroke? Kako da imam kompletan, zdrav doručak ujutro, kako da spavam 8 sati ako imam zadaće do ponoći, a dižem se u pola 7 kako bih pješke stigla u školu?
Reći ćeš mi i kako nisi primjetio da djeca radije imaju želju odustat od edukacije (koja to nije) i ne biti školovani, prije nego otići u školu i znati da ih čeka lijepa budućnost jer će učiti nešto što ih zanima, prilagođeno njihovim mogućnostima? Kako možeš tvrditi da smo mi svaka za sebe individua, a onda nas staviti u grupu od 24 osoba i učiti istim stvarima,istim tempom?
Kako ću razlikovati pogrešku od neuspjeha, ako me ti učiš da je to jednako? Tvrdiš da su pogreške sastavni dio školovanja, ali se moja ocjena ne temelji na onome što ja znam, nego na temelju od pismenog ispita sastavljenog od 15 pitanja i moje pogreške određuju moj neuspjeh? Školski sustave, mogu ti reći razliku između epifore i anafore, mogu ti reći razliku između težine i mase, mogu ti napamet reći koji datumi su bitni u razdoblju Osmanskog Carstva, mogu ti reći razliku između virusa i bakterija, mogu ti izdiktirati sve formule za izračunavanje površine i opsega nekog tijela ili lika, no, možeš li mi ti objasniti razliku između mog psihičkog zdravlja i napredovanja? Kako ti i dalje živiš znajući da djeca više nisu dobro zbog tebe?
Da više ništa nema veze s učenjem i educiranjem, nego prolaženjem? Ali, nema veze što ludim. Ionako su moje ocjene bitnije nego moje psihičko zdravlje. Kako da odrastem u normalnu, asertivnu osobu, ako mi ti govoriš kada ću tj. neću popit vode, kada smijem / ne smijem otić na wc?
A vi, nastavnici, sudionici #ijasamfranjo teorije, pokažite mi koliko vas može dignuti ruku u zrak i reći da se nikad nije zamjerio nekom učeniku? Reći ću vam da ima i nas, učenika, koji smo trpili/trpimo psihičko nasilje od strane vas, nastavnika-gotovo svakodnevno. Nije normalno da učenik kaže nastavniku da ,,puši kurac”, ali normalno je da nastavnica glazbene kulture govori svaki sat učeniku (koji pripada romskoj nacionalnosti) da se ponaša kao majmun? Nije normalno da učenici bacaju papiriće po razredu ili da pogode nastavnika papirićem, ali normalno je da nastavnica biologije gađa učenike olovkama jer ju “ne slušaju”? Nije normalno da učenik kaže nastavniku da nije shvatio dio gradiva jer je teško objasnio, ali normalno je da nastavnik povijesti naziva učenike đubradi jer nisu uložili dovoljno truda u ispit za koji je on rekao da uče?
Nije važno ni što su i učili, pomiješa im se jer imaju još 13 predmeta za učiti?
Nije normalno da učenica ne igra tjelesnu i zdravstvenu kulturu jer ima osjećaj nelagode zbog čudnog nastavnika koji cijeni dečke više nego cure, ali je normalno da on njoj govori kako joj neće dat šansu da podigne ocjenu ni da joj netko umre, bez obzira na to što nije upoznat s time da je ona imala želju truditi se, ali joj nije bilo jasno zašto dečki mogu igrat u trenerci, a nastavnik kod cura inzistira na šorcevima ili kratkim tajicama?
Nije normalno da se učenik jasno i glasno postavi ukoliko vidi nepravdu samo zato što je rekao nešto svojim riječima i odgovor mu je odbijen, iako je točan, ali nije naučen napamet kao što piše u knjizi, ali je naravno normalno od nastavnice da dođe do učenice pod malim odmorom i prijeti joj se kako bi joj bilo bolje da više ne razgovara tako s njom stavljajući i majku učenice u kontekst?
Nije normalno da učenici nemaju želju doći na sat kod starije profesorice, koja nije profesorica nego osoba sa završenim tečajem, ali je normalno da se ista prijeti plavim kuvertama jer su joj učenici naglasili da je sat dosadan i da im se ne da slušat o gnječenju rajčice u ljetnoj kuhinji?
Stvari koje vi ne vidite su zapravo stvari koje teško padaju učenicima, a niste ni svjesni kolika je represija od strane vas na učenike. Da ima imalo prilagodbe i volje za radom, učenici bi vas cijenili. Kao učenik, znam da nijedan od nas ne bi ne poštovao nastavnika od kojeg vidimo da nas poštuje u cijelosti.
Birali ste si sami posao i znate da je rad među ljudima komplicirana stvar, da ne možete očekivati med i mlijeko. Nitko vas nije tjerao da radite ovaj posao 40 godina. 40 godina iste priče svake godine. Ako niste znali da vas čeka ovakav ishod i ako niste znali da se ovakve stvari događaju svuda, zašto ste odabrali ovaj posao? Tko vas je odabrao da radite ovaj posao?"
Iva Madunić
Ova je bivša učenica proglašena najboljom maturanticom godine.
Jedanaest učenika su riješili dva ispita sa 100-postotnom riješenošću, a među njima čak sedam koji su 100 posto riješili matematiku i fiziku te bili kandidati za nagradu “Marin Soljačić”. Tu nagradu osvojila je Iva Madunić, učenica III. gimnazije u Splitu, koja je sa 100 posto riješila matematiku na višoj razini, fiziku, hrvatski na A razini s 95 posto i engleski na višoj razini s 97,11 posto, prenosi iPress.hr .
Upisala se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu gdje je upisala studij Računarstva.
Filip Hercig, Fran Zekan, Luka Domančić i Matija Fućek
Drugo mjesto ovog natjecanja 'Ideja godine' osvojila je ekipa Mundus - Filip Hercig (V. gimnazija), Fran Zekan (V. gimnazija), Matija Fućek (XIII. gimnazija), mentor Predrag Brođanac (V. gimnazija).
Oni su napravili igricu koja bi mogla zamijeniti sve moderne društvene igre, a posebna je po tome što kombinira klasične društvene igre s novim tehnologijama.
O čemu je riječ? Igrica sadrži 16 polja koja mogu svijetliti u 16 milijuna boja, a svaki igrač (maksimalno ih može biti četiri) ima pet gumbića s kojima odgovara na pitanja te koristi mogućnosti pomoći kod odgovaranja. Na sredini ploče nalazi se mobitel s pitanjima i ponuđenim odgovorima. Igrači naizmjenično odgovaraju na pitanja i, ovisno o modu igrice, uz to izvršavaju razne zadatke i osvajaju tuđa polja. Pobjednik je onaj tko izbaci sve suparnike. Nakon svake odigrane igre podaci se analiziraju i tako igrač može pratiti svoj napredak.
Pobjednici su i Good Game Liftoff, natječaja za najbolje hrvatske startupe. To im je donijelo 100.000 kuna, prenosi Srednja.hr.
Skupina Ive Tolić i Nenada Pavina...
...otkrila je da diobeno vreteno, koje omogućuje podjelu genetskog materijala pri diobi stanica, ima tzv. kiralnu građu, odnosno oblik zavojnice.
Skupina hrvatskih znanstvenika objavila je u novom broju uglednog znanstvenog časopisa Nature Communications otkriće prema kojem diobeno vreteno u stanici ima tzv. kiralnu građu, odnosno oblik zavojnice, što će prema njima, promijeniti sadržaj svjetskih udžbenika, prenosi novilist.hr.
Na projektu je zaposleno sedam mladih znanstvenika, a ukupno ih sudjelovalo znatno više, među kojima su doktorandi i postdoktorandi Maja Novak, Bruno Polak, Juraj Simunić, Zvonimir Boban i Barbara Kuzmić.
Njima je zahvaljujući projektima Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog socijalnog fonda (ESF), zatim Centru izvrsnosti QuantiXLie te hrvatskim zakladama, Fondu 'Jedinstvo uz pomoć znanja' (UKF) i Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) omogućeno da vrhunsku znanost rade upravo u Hrvatskoj, a dobitnici su brojnih nagrada, piše novilist.hr.
Iva Mijakić i Ana Švegli
Iva Mijakić i Ana Švegli pod mentorstvom Tomislava Milanovića briljirale na natjecanju iz edukacijske robotike koje se održalo u Kini. Osvojile su deseto mjesto.Natjecanje na kojem su sudjelovali, MakeX spada pod napredno robotičko natjecanje. U kratici se krije naziv kineskog diva Makeblock sa sjedištem u Shenzhenu, gradu industrije i ostalih velikih giganata.
