Sve je počelo u Chicagu krajem 19. stoljeća
Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske plaće i višesatni dnevni rad do čak i 18 sati dnevno, za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Pokreti štrajka i prosvjedi najviše su mjesta zauzeli u SAD-u.
1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
(Ilustracija, Wikipedia)
U Hrvatskoj se počeo obilježavati 1890. godine
U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnjasvake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva, kada se počeo slaviti i u Hrvatskoj.
Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".
(Wikipedia)
U Republici Hrvatskoj izglasan je 1996. godine kao jedini praznik rada
U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj izglasovanom u Saboru u travnju 1996. godine, službeni naziv ovoga praznika bio je Blagdan rada.Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama spomenutoga zakona službeni naziv postao Praznik rada.
U hrvatskom jeziku blagdan i praznik nemaju isto značenje - blagdan se veže uz vjerski događaj (Božić, Uskrs i sl.), a praznik kao dan bitan za zajednicu i/ili kao međunarodno slavlje. (Wikipedia)
(PIXSELL)
Iako je hrvatski naziv '1.svibanj'...
...većinom ga u Hrvatskoj zovemo '1.maj' još iz jugoslavenskog doba.
U većini Hrvatske dijele se besplatne porcije graha na kojima sudjeluju i brojni gradonačelnici, političari... Organiziraju se koncerti, zabave za najmlađe u gotovo svim parkovima, a, ukoliko je lijepo vrijeme, gotovo da ne postoji osoba koja ovaj dan provede na zatvorenom.
Simbol 1.maja
Najčešće ljudi uz 1.maj vežu karanfile.
Uz crvene ruže, crveni karanfil se može koristiti kao simbol socijalizma i radničkog pokreta , a historijski se često koristi u demonstracijama na Međunarodni praznik rada (Wikipedia).
(Wikipedia)
