Pošto na ovom svijetu postoji 'međunarodni dan' za sve živo i neživo, tako je danas međunarodni dan odgoja bez batina, a s time donosimo i najnovije rezultate istraživanja o tjelesnom kažnjavanju djece udruge Hrabri telefon.
Istraživanje je provedeno online tijekom kolovoza 2017., a rezultati se temelje na reprezentativnom uzorku od 500 sudionika iz cijele RH.
Istraživanje je utvrdilo da:
• svaka druga osoba (52%) smatra da se tjelesno kažnjavanje
generalno ne bi trebalo koristiti, no smatra ga opravdanim u
nekim situacijama.
• nešto manje od dvije petine sudionika (39%) prepoznaje štetnost
tjelesnog kažnjavanja i smatra da se ono nikada ne bi trebalo
koristiti.
• svaki treći sudionik (34%) smatra da tjelesno kažnjavanje ne bi
trebalo zabraniti roditeljima u odgoju djece.
• zabrinjavajuća je informacija kako čak 41% sudionika ne zna je
li tjelesno kažnjavanje u RH zakonom zabranjeno.
Ovaj dvogodišnji projekt provodi se na području Hrvatske, Latvije i Poljske, a usmjeren je na suzbijanje i prevenciju tjelesnog kažnjavanja djece u uključenim zemljama kroz suradnju i razmjenu iskustava između relevantnih dionika i stručnjaka.
"Rezultati ukazuju na to da građani i dalje smatraju da je tjelesno kažnjavanje opravdano u nekim situacijama, smatraju ga učinkovitom odgojnom metodom i imaju slabu svijest o zakonskoj zabrani tjelesnog kažnjavanja u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva projekta je osnažiti stručnjake iz dječjih vrtića u radu s roditeljima, posebice o problematici tjelesnog kažnjavanja. Kada govorimo o predškolskoj dobi, govorimo o kritičnom razvojnom razdoblju u kojemu roditelji često ne znaju kako drugačije postupiti. Zajednički cilj nam je biti uz roditelje onda kada im je podrška najpotrebnija i pomoći im prepoznati učinkovito i pozitivno roditeljstvo u njima samima. Već godinama im pružamo podršku putem našeg Hrabrog telefona za mame i tate (0800-0800), a sada smo to mogli činiti i putem ovog projekta", istaknula je Hana Hrpka, prof. psihologije, predsjednica Hrabrog telefona. Detaljniji rezultati istraživanja dostupni su na OVOM LINKU.
Nakon što smo vam prenijeli rezultate ovog istraživanja, čije rezultate poštujemo i uvažavamo, pokušali smo se doznati kako je današnjim milenijalcima i onim starijim generacijama bilo u djetinjstvu s obzirom na spomenutu temu.
"Djeca nekad budu nemoguća, a kad ih se tako lagano 'pecne' po
guzi, to bi im trebao biti znak da stanu s ludovanjem", priča
otac jednog djeteta.
'Dobivala sam batine u djetinjstvu, ali na njih ne gledam kao nešto negativno'
Iako Hrabri telefon postoji već više od 20 godina, u ono vrijeme, '90-ih i 2000-ih, nije puno djece znalo da se za pomoć mogu obratiti nekoj udruzi ili instituciji u slučaju fizičkog ili psihičkog nasilja.
Tadašnja djeca koja nasreću nisu proživljavala zlostavljanje u obitelji, svakako su tu i tamo dobila 'remenom' po stražnjici, kada su bili 'zločesti'.
"Nema te batine koju sam dobila u djetinjstvu, a da je nisam zaslužila. Danas prema svojoj djeci isto tako postupam, u suprotnom ispada kao da oni 'odgajaju nas'", kazala nam je naša sugovornica. Druga dodaje kako se sjeća da je dobila 'po guzi' kada je bila mala, ali da se dan danas ne sjeća tih batina kao nešto negativno, već ih smatra dijelom odrastanja.
"Moderan sam roditelj, moderan tata, sa svojom djecom pokušavam sve na fino, riječima im objasniti što se smije, a što ne, no redovito ne poslušaju. Nisam ih nijednom klepio po guzi, ali ponekad mislim da je ta granica pojašnjavanja djeci koja još nemaju razvijenu logiku prefleksibilna. Djeca nekad budu nemoguća, a kad ih se tako lagano 'pecne' po guzi, to bi im trebao biti znak da stanu s ludovanjem", priča nam jedan tata.
Ova je tema širokopojasna i indvidualna od roditelja do
roditelja, a naš je zaključak na priču da bi svaki roditelj
trebao odgajati dijete na način na koji misli da je ispravan.
Nasilje nikada nije opravdano, niti mu treba podilaziti, no je li
vječito objašnjavanje djetetu kojem treba smjernica i koje ne
razumije logiku svijeta - odgojni put kojem treba krenuti? Ostaje
na vama da odgovorite.
