Klub Dva boda u Rijeci
Klub Dva boda dio je povijesti grada Rijeke, mnogima su izlasci tamo bili početak društvenog života, prisjetio se za Novi listIco Mikuličić, voditelj kluba negdje od 1979. do 1982. godine. Kad je list napravio priču oko kultnog kluba, čak i kod onih koji su tvrdili da nisu bili 'taj đir' i da nisu išli u Dva boda, sjećanja nije manjkalo i između redaka dala se naslutiti i šira priča od one zagurane u četiri zida malog omladinskog kluba u Dvorani mladosti.
Shakespeare i Fronte u Splitu
Splićani i Splićanke koji su prevalili četrdesetu, pedesetu, čak i šezdesetu, najbolje pamte neke bolje dane diska na Zenti koji je za njih uvijek bio i ostao "Shakespeare"... Tamo se okupljala urbana gradska ekipa, a zanimljivo je da je "Shakespeare", po sudu Vjesnikove reporterske ekipe, proglašen najatraktivnijom diskotekom na području bivše Jugoslavije tijekom osamdesetih, piše Slobodna Dalmacija.
Inače, legenda kaže da su prije disko-klubova u Splitu postojale fronte. Bilo ih je nekoliko po gradu i obično su se nalazile u tadašnjim mjesnim zajednicama. Tako su bile najpoznatije Fronta Špinut, Fronta Bače (bila je priko puta restorana "Šumica" u prostorijama Mjesne zajednice), Fronta Gripe (poviše nekadašnje tvornice Bobis) i Fronta Lučac-Manuš, koja se nalazila u Omiškoj ulici, piše Slobodna Dalmacija.
(Foto: Lude '80. u Splitu/Facebook)
Legendarni Saloon u Zagrebu
Ako ste željeli upoznati najrazvikaniji i najpopularniji disco-klub onog vremena u Zagrebu, morali ste posjetiti SALOON. Četvrtkom je D.J. imao priliku odahnuti na pol vure (23:00 – 23:30), jer su se te večeri održavali koncerti raznih pop i rock bendova, što nije bilo popraćeno nekim velikim oduševljenjem jer je većina ljudi u SALOON dolazila iz sasvim drugih razloga. Naime, četvrtak je bio najomiljeniji dan za izlazak u SALOON jer su mnogi htjeli ''vidjeti'' ili ''biti viđeni'' te večeri. Ženski dio publike je iz ormara izvlekao najbolje što ima, a muški dio je s mnogo elana i upornosti šarmirao sav taj elegantni svijet oko sebe. Na plesnom podiju se doduše od silne gužve nije moglo plesati, ali je zato bi stvoren za stiskanje a da se za to nije trebalo tražiti nikakvu izliku, piše Zagrebački Memento.
(Foto: Zagreb - kakav je bio nekada/Facebook, Discotheque Saloon)
Big Ben u Zagrebu
Jedno od kultnih zagrebačkih mjesta i klubova u Bogovićevoj svakako je bio Big Ben, kojeg se najbolje sjeća zagrebačka disko generacija, a nije tajna da su Zagrepčani tada obožavali plesnjake. U Big Benu se na gornjem katu u klubu puštala žešća glazba i građani su taj dio nazivali mjestom tzv. hašomana – “Hašomani u Big Ben, a šminkeri u Saloon” – prisjetilo se jedan Zagrepčanin za Zagreb.info. Neizostavne su bile i tuče u Bogovićevoj između “šminkera” i “hašomana”. Dim cigareta mogao se rezati nožem, a ovdje su se dogodili i brojni prvi poljupci, prve ljubavi, prvi izlasci, prva pijanstva, pa i tučnjave.
(Foto: Zagrebački Memento/Osamdesete u Zagrebu/Facebook)
Kulušić u Zagrebu
Hrvojeva 6, u blizini Muzeja Revolucije, utorkom, petkom, subotom i nedjeljom od 20 do 24 sata, a ostale dane prema programu. KULUŠIĆ nije bio disco-klub, već glazbena slušaonica iako vas nitko neće izvući van za kosu ako i zaplešete. Uglavnom su se održavali koncerti, a petkom i kazališne predstave (npr. moderni balet ili razne dramske predstave slobodnih kazališnih grupa). Prosječna starost publike ovisi o tome koja se glazba svira: pop, rock, jazz, reggae, atonalna glazba 20. stoljeća ili nešto deseto. Atmosfera je bila opuštena a cijene podnošljive. U listopadu se origanizirao tradicionalan ''Jazz-Fair'' festival koji je za ljubitelje jazza bio veliki događaj jer su gostovali jazz-bendovi iz čitavog svijeta, piše Zagrebački Memento.
(Foto: Facebook/Kulušić danas)
Jabuka u Zagrebu - radi i DANAS!
Petkom i subotom, u danima kad je ovdje disco (disco u ovom slučaju treba shvatiti u širem smislu – jer se pušta glazba Simple Mindsa, Talking Headsa kao i stari hitovi – već onda a tako je i do dana današnjeg). Publika je bila vrlo raznolika, što se tiče načina oblačenja i starosti (od 15 do 30-godišnjaka). Četvrtkom, kada su se uglavnom puštali hitovi YU bendova, posjetitelji su se mogli svesti pod jedan nazivnik. Nedjeljom se isključivo puštala glazba 50-ih, 60-ih i 70-ih, što je privlačilo posjetitelje nešto starije životne dobi. Srijeda je bila rezervirana za punkere većinom srednjoškolci, piše Zagrebački Memento.
Lapidarij u Zagrebu
Omladinski klub LAPIDARIJ zvan ''LAP'', nalazio se na Gornjem gradu u jednom od prastarih gornjogradskih podruma. U tom prostoru bilo je ponuđeno više raznih sadržaja: jazz, sari hitovi iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina, a također i noviji tog doba, osim toga nastupali su većinom mladi i neafirmirani bendovi. Utorkom, četvrtkom i nedjeljom je ''LAP'' bio pravi disco-klub s video spotovima, piše Zagrebački Memento.
(Foto: Osamdesete u Zagrebu/Facebook)
Zvečka u Zagrebu
(Foto: Zagrepčanke/Facebook)
Saturnus u Zadru
Prije nekih 5 godina na YouTubeu se pojavio videozapis zabave u disco klubu Saturnusu snimljen 2. travnja 1989. godine. Tek ovih dana proširio se društvenim mrežama. Saturnus je u to vrijeme bila kultna diskoteka, jedna od najvećih, najbolje posjećenih i svakako diskoteka s najboljim i najbogatijim programom na Jadranu!
Zabave na dubrovačkom Lapadu
Osnivač Facebook grupe 'Dubrovnik nekad' Ivo Batričević često zna podsjetiti na stare dubrovačke dane pa je tako sastavio listu na kojima su se u Lapadu 70-ih organizirale zabave kada su hoteli bili nešto otvoreniji prema građanima kao mjesta žive muzike, disco klubova i izlazaka. Tako je podsjetio kako je u Vili Čingriji bila muzika na taraci, a u hotelu Libertas se nalazio disco club Tarantela i muzika na nivou recepcije. Zabave su se održavale i na vrhu robne kuće Minčeta, a Vila Rašica je također imala zabave na taraci i disco club. Za nezaboravne noći je bio rezerviran i bar hotela Palace, dok je u Splendidu, a posebno u Splendid Baru bilo vruće; bilo je tu striptiza, plesnjaka, a puštala se i disco muzika s velikom video platnom, piše Dubrovački dnevnik.
Restoran hotela Vis je bio rezerviran za zabave uz dalmatinsku muziku, a zabavljalo se i u hotelima Adriatic, Komodor, Park , Sumratin, Kompas, Neptun i President. Veliki trg na Babinom kuku nije bio slabo posjećen kao sada, nego je i on bio mjesto zabave, baš kao i pivnica Dubrava, a zabave su upriličene i na taraci Uvale Lapad iza restorana.
(Foto: Screenshot, YouTube/Footageforpro.com)
Klub Palach Rijeka
Prostor u Kružnoj od pedesetih je bio studentska menza, a klub je osnovan na inicijativu petorice studenata riječke Medicine.
U samom početku zvao se Indeks, a nakon što se češki student Jan Palach zapalio 16. siječnja 1969., krenula je inicijativa da njegovo ime ponese studentski klub. Prema urbanoj legendi, došla je od riječkih studenata strojarstva koji su baš u to vrijeme bili na ekskurziji u Čehoslovačkoj, a krovne komunističke organizacije oko toga nisu pravile probleme jer je tadašnja Jugoslavija bila protivnik SSSR-ove hegemonije.
(Pixsell)
Prema sjećanjima osnivača Palacha, koje je pokojni Robert Paulić, jedan od najvažnijih kroničara riječke rock scene, prikupio na portalu RiRock.com, klub je uselio u prostor u kojemu su prije toga visili pijanci iz Starog grada, a već u prvoj godini ostvario je solidne financijske rezultate. Studenti su se zabavljali uz DJ-eve, glazbu iz jukeboxa, ovdje su nastupali Arsen Dedić, Radojka Šverko i brojni drugi glazbenici, piše Jutarnji.
Aurora u Primoštenu
Rijetko koji klub na Jadranu može pohvaliti uspjehom i glazbenim imenima koje je ugostio kao što to može primoštenska ljepotica Aurora. Počela je s radom u ratno doba '91 kao izlaz iz nesreće koja je zadesila našu zemlju i bila slamka spasa za koju su se hvatali svi koji su plesom željeli zatomiti bolnu svakodnevicu. Kako to obično biva, otpor koji je publika uz tadašnju glazbu i izvođače pružila donijela je sasvim novi zvuk, onaj elektronski koji je kroz godine najbolje profiliran kroz Auroru i koji je kasnije postao i njezin zaštitni simbol, piše Slobodna.
(Foto: Primošten Plus)
Baraka u Kutini
Kutinska Baraka, jedan od prvih alternativnih klubova u Hrvatskoj, nekad je bio epicentar alternativne kulture. Kroz povijest u njem je održano preko 600 koncerata i raznih vrsta događaja, a kroz klub je prošlo preko 150.000 prosjetitelja.
(Facebook)
Amfora - prvi disko, otvoren u Jelsi
Jeste li znali da je prvi disco u Hrvatskoj otvoren u Jelsi? Bilo je to davne 1964. godine kada je u danas nepostojećoj zgradi uz lukobran Pumpurela otvoren disco Amfora, prvi disco na otoku Hvaru, ali i prvi u ondašnjoj Jugoslaviji. Disco je otovrio splitski pustolov bračkih korijena i francuske adrese Petar Ivulić. To je bio početak zlatnog doba jelšanske turističke ere koja je započela 1911. godine gradnjom hotela Jadran, vrhunac doživjela krajem 70-ih i početkom 80-ih, a koja se, po pričama mještana, danas suočava sa svojim krajem, piše Pogledaj.to.
(Foto: YouTube/screenshot)
Riječki Husar
Grad Rijeka nadaleko je poznat kao grad bogatog noćnog života i odličnih provoda. No, manje je poznata činjenica da je jedna od prvih diskoteka u Europi, a definitivno prva na području Hrvatske bila u Rijeci. U ”Husaru” je krenula zabava koja ni do danas nije stala što se tiče izlazaka na području Rijeke.
U jesen 1957. godine gramofonski zaljubljenici stvorili su prvi disko klub u gradu. Možda nije bilo izraza ”disko klub”, disko kugle, DJ-a no glazbena oprema, prostor, nosači zvuka, osoba koja ”pušta glazbu” te najbitnije plesači bili su sve što je klub ”Husar” posjedovao i što se može smatrati pretkom diska. Dva gramofona su se nalazila na pultu na kojem su se izmjenjivala dva DJ-a, piše Fiuman.
(Foto: Facebook)
