Mila Gojsalić
Ova majstorica je postala nacionalni heroj 1530. godine kada je glupan Ahmed-paša popušio njezinu foru. Naime, kada je Ahmed-paša došao pred Poljice s 10.000 vojnika, Mila je volonterski otišla do njega i ponudila mu svoje djevičanstvo. On, pohotni tip kakav je bio, nije mogao odbiti. Nakon što je on i ostatak osmanskih vojnika otišao na počinak, ona im je odlučila priuštiti nezaboravan vatromet. Ušuljala se u njihovo skladište baruta te raznijela sebe, Ahmeda-pašu, te brojne oficire i vojnike. Njezinom zaslugom je spriječen proboj Osmanskog carstva u Hrvatsku, a tko zna, možda i drugdje.
Ivan Meštrović joj je napravio kip, koji stoji danas iznad grada Omiša i Jakov Gotovac je napravio operu u njezinu čast. U njezinom rodnom mjestu se i dalje održavaju Dani Mile Gojsalić.
Jelena Zrinska
Rođena je u obitelj velikaške hrvatske obitelji Zrinskih, među zadnjim članovima. 1666. se udala u Ugarsku za Franju I. Rákóczija, erdeljskog kneza, i pridružila nezadovoljnom ugarskom plemstvu koje se suprotstavilo centralističkim težnjama Bečkog dvora, što je nešto kasnije dovelo i do otvorenog oružanog sukoba, odnosno do pravog rata za ugarsku nezavisnost, koji je završio početkom 18. stoljeća porazom pobunjenika. Nakon par izmjena bračnog prstena, vamo tamo, je spletom okolnosti došlo do toga da ona vodi obranu utvrde Palanoke u Mukačevu, i to pune TRI GODINE. Kada joj je dosadilo braniti utvrdu, Jelena ju je predala austrijskim postrojbama i postala zatočenica, no to nije trajalo dugo jer se uskoro uspjela vratiti svom mužu. U Mađarskoj se ona slavi kao nacionalni heroj.
Katarina Kosača-Kotromanić
Nju se smatra posljednjom bosanskom kraljicom. Poslije suprugove smrti 1463. je ona samostalno vodila obranu protiv osmanskih osvajanja i zadavala im značajne udarce.
Prvo se borila s njima iz Kozov Grada, pa Kupresa, pa Stona i naposlijetku iz Dubrovnika. Dubrovnik joj nije htio pomoći i ona se na kraju morala povući u Rim iz kojeg je 'radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere'.
Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je 25. listopada 1478., godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom.
Katarina je među Hrvatima ostala zapamćena kroz brojne običaje, pjesme, kazivanja i legende. Žene u kraju Kraljeve Sutjeske i danas se pokrivaju crnim rupcima kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom. Legenda kaže da je upravo Katarina seoske žene u Kraljevoj Sutjesci naučila vesti takve rupce.
Kolinda Grabar-Kitarović
Slagali se ili ne slagali s njom politički, nije bitno. U Forbesovom popisu najmoćnijih žena na svijetu je uvrštena na 39. mjesto, a među ženama u politici je na 14. mjestu. Jedna je od 25 sveukupno ženskih vođa država na svijetu. Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od srpnja 2011. je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 11. siječnja 2015. izabrana je za predsjednicu Republike Hrvatske. Nakon što je bila članicom Trilateralne komisije koju je osnovao David Rockefeller i u koju su učlanjeni brojni vrlo utjecajni ljudi iz svijeta politike i biznisa, po stupanju na dužnost Predsjednice Republike Hrvatske ona je odstupila iz mjesta u toj komisiji - kako je i uobičajeno za članove koji stupaju na javne dužnosti.
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić je često nazivana hrvatskim Andersenom, u Hrvatskoj i svijetu priznata je kao jedan od najznačajnijih pisaca za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Pozornost književne publike skrenula je na sebe 1913. romanom za djecu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’, a njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ‘Priče iz davnine’ iz 1916., koja sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, a 1937. postala je njen član, kao prva žena kojoj je dodijeljena takva čast.
Jelena Slavna
Jelena Slavna bila je hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. Nakon njegove smrti 969. godine vladala je kao regentkinja svog malodobnog sina Stjepana Držislava. Bila je omiljena u narodu, stoga i nadimak 'Slavna'.
Jelena Slavna navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Prema Tomi Arhiđakonu, dala je sagraditi dvije crkve u Solinu. Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu svete Marije na Gospinu otoku kao krunidbenu baziliku. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. st. solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.
Janica Kostelić
Janica Kostelić (1982.) najbolja je hrvatska skijašica svih vremena. U svijetu sporta cijene je zbog vrhunskih rezultata ostvarenih unatoč čestim ozljedama i teškim oporavcima. Tako je ubrzo nakon ozbiljne ozljede i operacije koljena 2001. osvojila Svjetski skijaški kup, a sljedeće godine izborila se za tri olimpijska zlata i jedno srebro. Godine 2003. ponovno je osvojila Svjetski kup, a 2005. je osvojila tri zlatne medalje na Svjetskom kupu. Iduće godine je na ZOI osvojila zlatnu medalju te se 2007. umirovila zbog čestih ozljeda.
Milka Trnina
Milka Trnina (1863. - 1941.) hrvatska je operna diva. Postigla je velik uspjeh na europskim i američkim pozornicama, a kao prvakinja dvorske opere u Munchenu gostovala je u Zagrebu pjevajući na hrvatskom 1898. u vrijeme jakog pritiska mađarizacije i germanizacije. Hrvatsko narodno kazalište imenovalo ju je svojom počasnom doživotnom članicom. Nakon što je svoju oproštajnu predstavu izvela u korist Društva za poljepšavanje Plitvičkih jezera, u znak zahvalnosti Društvo je jedan od najljepših plitvičkih slapova prozvalo slapom Milke Trnine.
Zlata Bartl
Zlata Bartl (1920.-2008.), profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije, izumila je 1959. najpoznatiji hrvatski brand – Vegetu. U Podravci se zaposlila 1955. kao kemijski tehničar, a već dvije godine poslije na njenu inicijativu pokrenuta je proizvodnja dehidratiziranih juha. Odlikovana je Redom Danice s likom Nikole Tesle, a 1998. Hrvatska gospodarska komora dodijelila joj je Zlatnu kunu za životno djelo. Ime Zlate Bartl nosi zaklada za promicanje i poticanje stvaralačkog znanstvenoistraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim ljudima.
Savka Dabčević-Kučar
Političarka Savka Dabčević-Kučar (1923.-2009.) od 1967. do 1969. bila je predsjednica Vlade SR Hrvatske. Kao predsjednica CK SKH s Mikom Tripalom bila je na čelu Hrvatskog proljeća. Komunistički vrh predvođen Josipom Brozom Titom na sjednici održanoj u Karađorđevu eliminirao je Savku Dabčević-Kučar i njezine suradnike iz Partije, a poslije su mnogi disidenti osuđeni i na zatvorske kazne. Njoj je bilo onemogućeno bilo kakvo javno istupanje sve do 1990. i uvođenja višestranačja. Na prvim izborima u svibnju 1990. predvodila je Koaliciju narodnog sporazuma, a krajem iste godine postala je predsjednica novoosnovane Hrvatske narodne stranke. Sredinom 90-ih povukla se iz aktivne politike.
Jelena Krmpotić-Nemanić
Akademkinja Jelena Krmpotić-Nemanić (1921.-2008.), autorica udžbenika Anatomija čovjeka prema kojem se i danas na hrvatskim medicinskim fakultetima obrazuju budući liječnici, jedan je od najvećih autoriteta na području medicine. Pod njezinim vodstvom Zavod za anatomiju se razvio od klasične anatomske ustanove u Institut sa suvremenim programom istraživanja, a njezini su radovi citirani i u vodećim svjetskim udžbenicima. U bivšoj Jugoslaviji odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, 1980. primila je Nagradu za životno djelo, a 1996. od predsjednika Republike Hrvatske Orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.) prva je hrvatska novinarka i jedna od najvećih hrvatskih književnica. U vrijeme svog djelovanja sudjelovala je u političkim borbama, te bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Istodobno, pisala je feljtonske romane, a publika je ‘gutala’ njezina djela ‘Gričku vješticu’, ‘Plamene inkvizitore’, ‘Gordanu’, ‘Jadranku’, ‘Kćer Lotrščaka’, ‘Kneginju iz Petrinjske ulice’. Njezine autorske početke obilježio je anonimni tekst ‘Jedan časak’ u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera postala članica uredništva toga lista.
Dora Pejačević
Dora Pejačević (1885. – 1923.) prva je žena skladateljica u Hrvatskoj. Svoju prvu skladbu napisala je već u 12. godini, glazbeno obrazovanje započela je u Zagrebu, a nastavila u Dresdenu i Munchenu. Živjela je usamljeno, ne uklapajući se u aristokratsko okružje u kojem je bila. Iza nje je ostao bogat opus od 58 djela od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi.
Simona Šandrić-Gotovac
Simona Šandrić-Gotovac, hrvatska liječnica i voditeljica Kardiološkog odjela Poliklinike Agostino Gemelli u Rimu, vrhunski je stručnjak za neinvazivnu dijagnostiku kardiologije. Udovica političara Vlade Gotovca redovita je profesorica na Katedri za kardiologiju rimskog Katoličkog sveučilišta ‘Sacro Cuore’, a proslavila se kao članica liječničkog tima pape Ivana Pavla II.
Papa Ivan Pavao II
Dora Maar
Dora Maar (1907. – 1997.), pravim imenom Henriette Theodora Marković, ušla je u povijest umjetnosti kao partnerica Pabla Picassa. Oboje su voljeli umjetnost i bili u strastvenoj ljubavnoj vezi koja je trajala sedam godina, nakon što su se 1936. upoznali u pariškom ‘Cafe des Deux Magots’. Dora Maar prva je fotografkinja koja je Picassa snimala dok je stvarao svoja djela. Njen arhiv čuva negative i slike koji su postale nezaobilazan materijal u analiziranju Picassova stvaralaštva.
