Po debljini
Na ljestvici pretilih država u Europi Hrvatska je na osmom mjestu sa zastupljenošću u populaciji od 18,7%, što je iznad prosjeka EU od 15,9 posto, pokazuju podaci Eurostata. Jedino pozitivno jest to da smo od zadnje analize Eurostata 'pali' s petoga na osmo mjesto. Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26%), u Latviji (21,3%), Mađarskoj (21,2%) i Velikoj Britaniji (20%), govori ovogodišnje istraživanje. Naša djeca među TOP 5 su najdebljih u Europi što mnoge i ne čudi - loše prehrambene navike, manjak fizičke aktivnosti, mnogi društveni trendovi..
Pušimo skoro pa najviše u Europi
Pušenje je još uvijek ozbiljan javno-zdravstveni problem u Hrvatskoj među odraslim osobama i djecom, a u proteklih nekoliko godina ostvaren je vrlo mali napredak, govori istraživanje. Četvrtina odraslih hrvatskih građana navela je 2014. da puši svakodnevno, što je uvelike iznad prosjeka u EU-u (21 %). U razdoblju 2013.–2014. postotak redovitih pušača među petnaestogodišnjacima iznosio je 23 %, što je druga po redu najviša stopa među zemljama EU-a (nakon Bugarske) i gotovo 1,5 puta viša od prosjeka EU-a, a to se može dovesti u vezu s općenito lošim politikama u području suzbijanja pušenja (vidjeti odjeljak 5.1.). Novija istraživanja pokazuju da su na istom mjestu ( s nama) i Srbija, te Bosna i Hercegovina.
Alkohol
Alkohol je drugi veliki javno-zdravstveni problem. Po količini alkohola koju piju odrasle osobe, izračunatoj prema broju litara čistog alkohola po stanovniku, stanje je u odnosu na 2000. nepromijenjeno te je 2014. Hrvatska bila četvrta pri vrhu u EU-u s više od 12 litara po odrasloj osobi (dok je prosjek EU-a bio 10 litara).
No postotak odraslih osoba koje navode da povremeno pretjerano piju u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje4 ) manji je od većine ostalih zemalja EU-a (11 % u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a koji je blizu 20 %). Otprilike jedna trećina hrvatskih adolescenata u dobi od 15 godina navela je u istraživanju za 2013.–2014. da se najmanje dvaput u svojem životu napila, što je daleko veći omjer nego u većini ostalih zemalja EU-a. Dječaci su skloniji tom ponašanju (40 %) za razliku od djevojčica (24 %), piše istraživanje.
Iako je 30 tisuća Hrvata na antidepresivima, nismo depresivan narod!
Prema podacima Eurostata, najmanji udio stanovništva s depresivnim simptomima imaju Češka (3,2%), Slovačka (3,5% ) te Hrvatska (3,9%), zatim Litva, Italija, Grčka... Dok u prosjeku u EU 6,8% punoljetnog stanovništva ima depresivne simptome, najgore u EU s udjelom stanovništva s depresivnim simptomima stoje Mađarska (10,5%), Portugal (10,4%) zatim bogate zemlje, Švedska (9%) te Luksemburg, Njemačka, Britanija, sve s više od 8% stanovništva s depresivnim simptomima
Osmi po siromaštvu u EU
Institut za gospodarstvo Njemačke (IW) napravio je istraživanje korisno svim građanima EU-a, jer je obradio koliko siromašnih ima u svakoj pojedinoj članici, kolika je raslojenost i, konačno, koliko bi bilo siromašnih i ugroženih siromaštvom u svakoj članici kad bi se primjenjivali prosjeci cijele Unije. Autori su koristili definiciju praga siromaštva kao 60 posto kupovne moći po članu obitelji u odnosu na prosječna primanja u društvu i podatke za 2014. godinu. Gledajući svaku zemlju pojedinačno, Hrvatska je ispala osma najgora u EU po udjelu siromašnih građana, kojih je u našoj zemlji ravno 20 posto – 860.000 ljudi. Gori od Hrvatske su Rumunjska (čak 25 posto), Latvija, Litva, Bugarska, Estonija, Španjolska i Grčka. Isti udio siromašnih kao mi imaju i Portugal i Italija.
Najdulje živimo s roditeljima u Europi
Hrvati napuštaju gnijezdo roditelja tek s 33 godine u prosjeku, objavio je Eurostat. Slično je u Italiji i na Malti. Na suprotnoj strani ljestvice su Skandinavci, posebice Šveđani koji roditelje napuštaju s već 19,7 godina. I na razini cijele EU muškarci kasnije odlaze od roditelja nego žene. Oni su u prosjeku stari 27,2 godine kada to naprave, a žene 25,1. Hrvatice prestaju živjeti s roditeljima u prosjeku s 29,6 godina i po tome su druge 'najstarije' u Uniji, iza Maltežanki kojima je tada 29,9 godina
Super s jezicima, nula za kulturu
Hrvatska je u samom vrhu zemalja Europske unije po učenju stranih jezika u osnovnim školama, ali je pri samom dnu u EU po posjećivanju kulturnih događaja, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska je sa 99,9 posto učenika osnovnih škola koji uče strani jezik na petom mjestu u Europskoj uniji. Ispred nje su samo Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija sa sto posto. Iza Hrvatske su Španjolska (99,4%), i Francuska (99,2%), a slijede Italija (98,6%), Rumunjska (98,3%) i Poljska (97,6%). Za razliku od tih vodećih zemalja među kojima je i Hrvatska, manje od polovice osnovnoškolaca je strane jezike 2015. učilo u Portugalu (35,4%), Belgiji (36,7%), Nizozemskoj (42,9%) i Sloveniji (49,8%). Hrvatska na četvrtom mjestu po broju učenika koji su učili najmanje dva strana jezika U nekim zemljama članicama, đaci su učili dva ili više stranih jezika, pri čemu se posebice ističe Luksemburg (83,7%). Slijede Estonija (30,7%) i Grčka (28,9%), a Hrvatska s Islandom s po 19,7 posto dijeli odlično četvrto mjesto u Europskoj uniji u toj kategoriji. Najviše se uče engleski i njemački.
I dalje više umrlih, nego rođenih
Državni zavod za statistiku, istraživanje u, primjerice, 2016. godini:
Posljedica je to, kažu stručnjaci, visokog broja umrlih osoba, koji se ne smanjuje - upravo suprotno - iako se ukupni broj stanovnika, zbog niskog nataliteta i visokog iseljavanja, smanjuje. U nas je 2016., prema službenim podacima, živjelo oko 50.000 ljudi više nego 2017., a u 2017. je, unatoč tome, umrlo oko 2000 ljudi više nego 2016.
Hrvati imaju 'većeg' od prosjeka...
Prema prošlogodišnjim podacima (TargetMap), Hrvati imaju veći spolni organ od prosjeka svijeta.
Prosječna dužina penisa u svijetu je 14 centimetara. U taj prosjek se savršeno uklapaju Slovenci sa 14,01 centimetrom i Makedonci kojima je ud nešto manji - 13,98 cm. Najveće u Europi imaju muškarci u Gruziji - 15,61 centimetara, a najmanje Grci, Talijani, Irci i Rumunji - nešto više od 12 cm. Kod nas je prosjek 14,77 cm, a Srbima je malo više od toga.
Radimo više od prosjeka
Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018. smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka. U EU ona iznosi 6,9 posto, a u Hrvatskoj 9,2 posto.
I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan, piše Eurostat.
