Liječnike i policajce često znaju nervirati serije i filmovi koji prikazuju njihove poslove i postupke tijekom spašavanja života, operacija, odnosno pronalaska zločinaca, forenzičkih istraga, piše Slobodna Dalmacija.
Dr. Annie Oniishi koja je specijalizirala opću kirurgiju dala je svoje mišljenje o doktorima i medicinskom osoblju iz poznatijih serija i filmova. Konkretno je komentirala film "The Abyss" :
'Pravilo broj jedan spašavanja života je da se pacijenta kojeg se oživljava ne pljuska i ne viče na njega. Vikanje i bodrenje pacijenta nikad nije vratilo u život.'
Slično je komentirala za seriju 'Shameless':
'Ako pacijent ima neki neurološki problem i ne može se probuditi, imamo druge metode, a to ne uključuje pljuskanje'
Dr. Oniishi komentirala je film 'Spies like us' u kojem se radila apendektomija:
'Trebate dvoje ljudi da se ukloni slijepo crijevo, nije mi jasno zašto je njih 25 u toj sobi. Druga stvar - taj abdomen je dlakav. Sve dlake moraju se maknuti prije nego što i pomislimo početi operirati.'
Za film 'Pulp fiction' i činjenicu da je Umi Thurman prvo stalo srce, pa opet proradilo, ima iduću primjedbu:
'Oni se svađaju oko toga tko će dati injekciju adrenalina u srce, gube dragocjeno vrijeme. To se tako ne radi'
Imala je i sitne primjedbe za film 'Mamurluk' u kojem govori kako se pacijent ne smije pregledavati pred drugim pacijentima jer se tako krši privatnost.
Dr. Miho Sušić, voditelj medicinsko prijavno-dojavne jedinice Hitne pomoći, kaže da ima dobrih serija koje realno prikazuju njegovu profesiju, ali ima i puno pretjerivanja.
'Kad se pojavi ravna crta na EKG-u koja
pokazuje da nema apsolutno nikakvog srčanog ritma onda glumci -
doktori krenu "tući" pacijenta strujom iz defibrilatora i svaki
put ga vrate iz mrtvih. To me stvarno nekad naljuti, posebno jer
se ta scena koja nema veze s postupkom oživljavanja konstantno
ponavlja u stotinama serija i filmova. Toga nema u medicini,
strujom i adrenalinskim injekcijama se popravlja slabi i
poremećeni ritam koji je doveo do manjka kisika u mozgu i
poremećaja svijesti.
No, stvarno ne znam jesu li liječnici ikada vratili nekoga iz
mrtvih nakon što je na ekranu EKG-a bila ravna crta i odmah udar
strujom bez vanjske masaže srca i intravenskog ubrizgavanje
medikamenata. Srce koje je stalo je stalo i neće ga pokrenuti
nikakva struja preko elektroda. Također, i narkoman vidi da krivo
i pod lošim kutom glumci medicinski tehničari umeću igle u žile.
Ali ima i dobrih primjera. U seriji "Hitna služba" i "Dr.
House" se vidi da su imali savjetnike, pa ne vidim
greške. Jedino, tu su uvijek neke ekstremne situacije i
pretjerivanja, ali to je ipak serija i mora privući
gledatelja'
Što je s policajcima? Antun Novoselović je bio načelnik krim policije PU zadarske, i često gleda serije i filmove. Također, zvali su ga da savjetuje domaće redatelje kako snimiti kvalitetan kriminalistički film. Novoselović je hvatao lopove, ubojice, nasilnike, pa može iz prve ruke reći je li i u kojoj mjeri serije griješe u opisivanju policijskog posla.
'Pa ono što zamjećujem je da nekada krivo drže pištolje u rukama. A i ti njihovi pištolji ispucaju stotine i stotine metaka, pucaju praktički beskonačno, što je dakako nemoguće. Također, na policajca nekad puca deset kriminalaca, uperili su u njega automatsko oružje iz blizine i ama baš ga svaki metak promaši. A onda policajac puca i ubije sve zlikovce. To mi je presmiješno. Zatim, upuštaju se u potjere koje ne postoje u realnom životu, policijska auta prestižu kolone, ograde, doslovce lete... Također, detektivi prelako dolaze do počinitelja, preskaču se neke bitne policijske metode pronalaska i krivac im praktički padne u krilo, piše Slobodna Dalmacija.
Kada policajac dođe na mjesto događaja onda su najvažniji tragovi, a nekad je do tragova teško doći ili ih nema. No, u serijama poput CSI uvijek, ali baš uvijek ima kvalitetnih tragova, uvijek nekoga nađu u bazi i riješe slučaj. Imao sam i ja slučajeva da smo odmah pronašli kvalitetan trag, bilo otisak prsta ili DNK i ubacili ga u sustav i maltene isti dan našli počinitelja, ali to je jako rijetko. Također, policajci u serijama i filmovima su praktički superljudi nadnaravnih mogućnosti, a to nažalost nije tako u realnom životu'- kaže Novoselović.
Ipak, svi znamo da pravi život nema veze s onim na ekranu.
