Bijeli, sjeverni ili polarni medvjed (latinski: Ursus
maritimus) zajedno sa mrkim medvjedom i američkim crnim
medvjedom (često nazvanim grizli) je treća najveća kopnena zvijer
na svijetu
U geografskom smislu najčešće se za granicu sjevernih polarnih
krajeva uzima izoterma +10°C najtoplijeg mjeseca ili sjeverna
granica drveća. Za sjeverne polarne krajeve upotrebljava se naziv
Arktik dok se za južne polarne krajeve koristi naziv
Antarktik.
Bijeli medvjed vezan je uz ledom okovano
more. Njegovo omiljeno stanište je “arktički prsten”, vode i
otočni arhipelag Arktika.
Polarni krajevi na sjevernoj i južnoj polutki u mnogočemu se
razlikuju, ali vegetacija polarne klime koja na njima vlada
gotovo pa je jednaka, mogli bismo reći nepostojeća, čime se onda
hrane, kako i gdje žive polarni medvjedi?
Bijeli medvjed živi na područjima oko sjevernog
pola pokrivenim vječnim snijegom i ledom.
Bez leda, sjeverni medvjed teško preživljava, a svake
godine Zemlja postala toplije i više leda se topi na
Arktiku.
Najviše vole područja s većim otvorenim vodenim površinama i
širim obalnim područjima. Žive samotnjački i aktivni su tijekom
čitave godine. Neobično su uporni, a u potrazi za hranom mogu
provesti veći dio dana. Najčešći način prehrane sjevernog
medvjeda je lov, a njihov glavni plijen su tuljani.
Krzno im je obično bijele boje, a ljeti često dobije žućkast do
blijedo smeđi ton. Dlake nemaju pigment kako bi sunčeve zrake
mogle prodrijeti do kože koja je crna. Kao prilagodbu na svoj
okoliš, za dodatnu zaštitu od hladnoće imaju sloj masnoće debeo i
do 10 cm.
Bijeli medvjed odličan je plivač koji se baca u
vodu naglavce poput pasa. Može plivati brzinom od više desetaka
kilometara na sat. Otvorenim očima i zatvorenim nosnicama rone
ispod površine vode gdje izdrže i više od dvije minute.
Mjesta gdje živi bijeli medvjed sve su više ugrožena otapanjem leda i svi moramo raditi na borbi da se to zaustavi.