Naziv morski sisavci se koristi za sve sisavce koji su se ponovo prilagodili životu u vodi, odnosno moru. Njihovi su preci bili sisavci koji su živjeli na kopnu. U tu skupinu spadaju kitovi, tuljani, morževi i morske krave. Dok tuljani i morževi još djelomično žive na kopnu i mogu se još njime kretati, kitovi i morske krave to više ne mogu. Ove grupe životinja nemaju bliže međusobne srodnosti.
Morski kitovi dišu plućima, što znači da im za disanje treba kisik iz zraka. Nijedan sisavac ne može disati pod vodom jer nema škrge. Zbog toga sisavci koji žive u moru moraju u pravilnim razmacima izlaziti na površinu. Pod vodom se najduže mogu zadržati kitovi. To su im omogućili neki fiziološki procesi kao i promjene pluća i drugih organa. Neke su to od zanimljivosti o kitovima.
Kitovi su jedni od najinteligentnijih i ujedno najmisterioznijih sisavaca o kojima jos ne znamo mnogo. Vise od 55 miliona godina plove oceanima i jedna du od ključnih stavki u balansu ekosistema.
Plavi kit je najveći sisavac na svijetu, hrani se uglavnom planktonima i manjim ribama.
Životni vijek kita je oko 150-200 godina. Plavi kit tijekom trudnoće nosi samo jedno mladunče u periodu od godinu dana.
Još neke zanimljivosti o kitovima.
Nerijetko se kitovi okote sa parom nogu.
Plavi kit je veci od kosarkaskog terena
Bijele psine se trebaju kretati kako bi disale i funkcionirale
dok orke ne trebaju jer nisu ovisne o škrgama. Kitovi su to
naučili iskoristiti i postali prijetnja morskim psima. Što je
najsurovije, ubijaju ih iz zabave.