Oblikom tijela papalina riba najviše nalikuje srdeli. Imaju izduženo i u bokovima lagano spljošteno tijelo. Gornji joj dio tijela ima blijedo modrikasto-zelenkastu boju koja na bokovima prelazi u srebrnastu, a na donjem dijelu tijela u srebrnasto-bjelkastu.
Papalina riba za razliku od srdele na bokovima nema tamne mrljice niti ljuske po tijelu. Može narasti do 14 cm, a u nekim morima i do 16 cm duljine te najviše do 2 dkg težine. Prosječna papalina teži oko 1 dkg. Papalina spada u plave ribe.
Poput ostale plave ribe i papalina živi u plovama, a te su plove manje nego kod srdela. U potrazi za hranom plova je u stalnom pokretu, a hrana papaline je raznovrsni plankton. Papalina je riba iz porodice haringi. Mrijeste se zimi i u proljeće od studenog do travnja.
Papalina zimi boravi u plićim vodama i bliže obali, dok se ljeti povlači prema pučini i u dublje vode, ponekad čak do 150 m, ali najčešće između 30 i 70 m dubine.
Možemo je pronaći u istočnom Atlantiku i Baltičkom moru pa sve do Sredozemnog i Crnog mora kao i u Mediteranu. U našim krajevima je još poznata kao sardelina, srdelica, srdelin, belac, gavica, pistač.
Papalina riba prisutnija je na sjevernom nego na južnom Jadranu. Zimi papalina boravi u plićem a ljeti u dubljem moru u stalnom pokretu za hranom.
Papalina je vrlo nježna riba i izrazito ukusna ali je unatoč tome njen gospodarski značaj jako mali. Odličan je izvor visokovrijednih bjelančevina i omega-3 masnih kiselina pa je dobro konzumirati je što češće.
Papalina se najčešće priprema pržena na vrućem maslinovom ulju, prethodno uvaljana u brašno. Najjednostavnija je to priprema, a jedno je od ljepših jela.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
