Dabar (Castor fiber), je vodena i kopnena životinjska vrsta a
ujedno i najveći glodavac sjeverne polutke. Dabar obitava
i u Hrvatskoj, ali nakon što je bio gotovo u potpunosti
nestao.
Dabar je izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa
tijela. Masivne je i zdepaste je građe, a dužina tijela
dosegne do 1 metar.
Visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30
cm.
Dabar u Hrvatskoj je vezan uz sporotekuće vode,
pa kod nas ne gradi svoje poznate brane, ali i dalje ima naviku
rušenja drveća. Kao dokaz mogu se naći panjevi tipična stožasta
oblika s tragovima njegovih snažnih sjekutića.
Dabar u Hrvatskoj gradi velike nastambe od
granja na suhom, najčešće na obali. Uglavnom se hrani na šumskom
tlu, gdje brsti zelene biljke.
Aktivan je najviše noću, dok se u zoru vraća u nastambe.
Monogaman je i pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija
u vodi.
Dabar u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, je
gotovo nestao zbog lova, bolesti itd. i nije ga bilo u Hrvatskoj
više od sto godina.
No oživjela je inicijativa za povratak dabra u Hrvatsku koja je
potekla sa željom Bavarske vlade da na neki način pomogne mladoj
i ratom uzdrmanoj Hrvatskoj, te je u tu svrhu odlučila pomoći
oživjeti životinjsku vrstu koja je nekada živjela na tim
područjima.
Dabar u Hrvatskoj je pušten u šumi Žutica kod
Ivanić Grada te na ušću Mure u Dravu je 1996.
U posljednje vrijeme, a zbog blizine naselja uz prirodne vodotokove, dabar u Hrvatskoj je neželjen gost na voćnjacima i poljima kukuruza gdje radi štete.