Kovač riba je riba neobičnog izgleda, ovalnog oblika koji je bočno vrlo špljošten tako da je skoro nevidljiv kada se gleda okomito. Kovač riba ima tijelo najčešće zelene, odnosno maslinaste boje, prekriveno oštrim, sitnim ljuskama, sa leđnom perajom koja se sastoji od 10 bodlji. Zbog specifičnog izgleda je prepoznatljiva, a zbog kvalitete u prehrani vrlo tražena.
Kovač riba naraste do 8 kilograma težine i 90 centimetara duljine, a najstarija zabilježena kovač riba imala je 12 godina. Kovač najčešće živi na dubinama između 50 i 100metara, a može ga se pronaći na dubinama od nekoliko stotina metara.
Ova riba uglavnom pliva sporo i lagano, pa iz tog razloga živi većinom blizu dna. Manje ribe i riblja mlađ, hrana su kovač ribe, a hranu hvata prikradanjem i izvlačenjem preklopnih usta. Osim ribom, hrani se rakovima i glavonošcima, a period mriješćenjaje od kraja zime do početka proljeća.
Kovač ribu nije lako za očistiti i povaditi kosti, stoga ju je najbolje filetirati i pripremati na ulju.
O nastanku imena kovač ribe postoji mnogo legendi. Prva legenda govori o imenu "kovač". Po toj legendi Zeusovim konjima su bile otpale potkovice, te su se spustili s neba na morsku obalu. Zeus je tada naredio Hefestu, bogu kovača, da ih potkuje, što je Hefest odbio. Ostavši bez pomoći, Zeus je sam odlučio potkovati konje, ali nije znao kako. Sjeo je na obalu i tada je iz dubine iskočila riba na obalu. Zeus je pojeo ribu i nakon jela mu se u ruci našao kostur ribe, u kojem je prepoznao kovački alat. Zeus je tu ribu nazvao Zeusovim kovačem, odnosno kovač riba.
Druga legenda govori o nastanku imena riba sv. Petra. Prema toj legendi sv. Petar je ribuz lovio rukama, a na mjestima gdje ju je dodirivao prstima, ostajale su crne mrlje. Odatle je ova riba dobila ime ribe svetog Petra a također i talijaniziranu verziju šanpjer.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!