Znate li da su pješčane obale na istočnoj strani Jadrana relativno rijetke. Radi se upravo o našoj strani Jadrana i najčešće se tu radi tek o manjim izoliranim uvalama čije je dno zbog specifičnog strujanja ispunjeno pješčanim talogom. Možemo li tu pronaći ribe u pijesku?
Na nekim je pozicijama taj pješčani talog ipak je dovoljno velik i širok, tako da na njima možemo pronaći i ribe u pijesku, iako riblje vrste koje nastanjuju taj dio podmorja nisu toliko zanimljive kao one vrste koje nalazimo na kamenu.
Na našoj obali Jadrana možemo u principu naići na dva tipa
pješčanog dna.
Prvi se naziva lagunarni, ravan je, bez znatnijih oscilacija u
promjeni dubine, i nalazimo ga najčešće na plitkim zavučenim
terenima gdje kurenti i vjetrovi nisu izraženi. Na takvim
terenima je pješčani nanos često miješan sa šljunkom i sitnijim
kamenjem.
Na takvim terenima, dubina rijetko iznosi više od 12 do 15
metara. Dno je jednolično sivo, nastanjeno mahom trpovima,
zvjezdačama i nižim beskralježnjacima. Otvori u pijesku odaju
školjkaše i crve, a udubljeni prugasti tragovi rakove samce i
volke.
Drugi tip terena određuju kurenti i vjetrovi pa ga nazivamo
pustinjski krajolici.
Oni imaju presudnu ulogu u formiranju konfiguracije dna te za
razliku od prvog na kojem se još i može naići na poneki kamen ili
zarašteni dio dna, ovdje je pijesak koji se neprestano seli i
premješta, prekrio i obrisao sve alge, trave i kamenite površine.
Nakon beživotnog uzbibanog pojasa koji se uglavnom proteže na nekih desetak metara od obale, nailazimo na nešto mirnije i tvrđe dno. Na ovom se dijelu mogu vidjeti male piramide tamnijeg pijeska s rupicom u sredini. Te piramide formiraju školjkaši izbacujući pijesak iz dubljih slojeva na površinu.
Pješčano dno se samo na prvi pogled čini pustim i
beživotnim. Vrste koje tu žive kao i ribe u
pijesku koje nastanjuju more nad pješčanim dnom brojne
su. Ponajprije valja spomenuti tipične ribe dna: glavoči,
listovi, iverci, pauci, gušteri, čače i neke vrste
raža.
Ribe u pijesku su životnim navikama i ishranom u
potpunosti ovisne o pješčanom dnu. Većina ih se ukopava i tako iz
zasjede vreba svoj plijen.
