Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i ujedno najveći
glodavac sjeverne Zemljine polutke. Masivne i zdepaste je građe,
izvrstan je plivač i ronilac.
Na svijetu žive samo dvije vrste dabra – Europski
dabar i kanadski dabar, a ovdje ćemo govoriti o
europskom dabru.
Europski dabar u Euroaziji lovio se gotovo do izumiranja, a lovili su ga zbog njegovog krzna i kastoreuma (mirisni uljasti sekret koji se izrađuje od trbušne žlijezde dabra, i ženke i mužjaka), tako da je već 1900. godine ostalo samo 1.200 dabrova.
Europski dabar se nekako oporavio od skorog
izumiranja. Danas se procjenjuje da je živjelo samo
1.200 dabrova početkom 20. stoljeća.
Iako su u mnogim europskim zemljama, dabrovi izumrli, ponovno
naseljavanje i zaštita dovela je do postupnog oporavka na oko
639.000 jedinki koje su izbrojane do 2003. godine.
Europski dabar danas obitava diljem Europe i
djelu Azije u Rusiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji,
Bjelorusiji, Finskoj, Mongoliji, Portugalu, Francuskoj, Kini,
Kazahstanu, Luksemburgu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu,
Moldaviji, Švedskoj, Poljskoj, Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj,
Ukrajini, Danskoj, Nizozemskoj, Crnoj Gori, Lihtenštajnu, Litvi,
Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj,
Austriji, Belgiji i Bugarskoj.
Naveli smo sve zemlje u kojima se europski dabar nalazi, da bismo lakše dočarali njegovu rasprostranjenost, ponosni na činjenicu da se europski dabar održao na životu.
Europski dabar može težiti od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg . Ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a repa 25 do 50 cm.