Europska vidrica je vrsta iz porodice kuna
porijeklom iz Europe. Spada u krznaše i poznata je i kao nerc
životinja od koje se dobiva poznato krzno.
Nerc krzno je dakle krzno europske vidrice koje je tamnosmeđe do
crne boje, s uskim bijelim rubom oko usana.
Prema plemenitosti, krznaši i njihova krzna dijele se na
plemenite (vidrica, kuna, činčila, polarna i srebrna lisica,
dabar, vidra), poluplemenite (nutrija, crvena lisica, rakun, ris,
ondatra) i obične (vjeverica, kunić, divlja mačka, krtica,
hrčak).
Europska vidrica živi uz vodu i hrani se uglavnom žabama, rakovima i ribama koje lovi u vodi, te malim glodavcima, pticama i kukcima.
Mužjak je dugačak oko 430 milimetara, a ženka dosegne 400 milimetara. Europska vidrica je okretna i brza te spretno roni i pliva.
Europska vidricanalazi se na popisu
kritično ugroženih životinjskih vrsta zbog smanjivanja
broja jedinki. U protekle tri generacije, broj pripadnika ove
vrste smanjen je za 50%, a predviđa se da će tijekom iduće tri
generacije taj postotak porasti na 80%.
Autohtona europska vidrica (Mustela lutreola) izumrla
je, a ona koja se uzgaja širom Europe potječe od
američke vidrice (Mustela vison).
Razlozi tome što europska vidrica izumire su
kombinacija faktora, kao što su klimatske promjene, bolesti,
uništavanje staništa, ali prvenstveno njihovo ubijanje i uzgoj u
zatočeništvu radi mode, odnosno krznenih bundi.