Sjenice su ptice izuzetno sličnog izgleda, opisane kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tiče generalne morfologije", ali pročitajte po čemu se crnoglava sjenica izdvaja.
Sjenica je sveprisutna porodica ptica kratkih kljunova, spada u red vrapčarki. Sjenice nastanjuju Sjevernu i Srednju Ameriku, Europu, Aziju i Afriku s ukupno 60-ak vrsta. Na području Hrvatske susrećemo 5 rodova s ukupno 7 vrsta i u njih spadaju:
Velika, plavetna i crnoglava sjenica (Parus palustris), koje su prisutne su gotovo u cijeloj Hrvatskoj, dok su kukmasta, planinska, jelova i mrka sjenica vrste kojima odgovaraju planinska područja.
Gotovo sve vrste ove porodice glasaju se sličnim, ali za porodicu prepoznatljivim glasanjem. Ove prekrasne ptice vrlo su spretne u sakupljanju kukaca i njihovih ličinki s lišća što ih čini jednim od glavnih karika u lancu regulacije zdravlja njihovog staništa, kojeg u pravilu čine šume, parkovi i stari voćnjaci.
Nakon vrana smatraju se najinteligentnijim pticama.
Crnoglava sjenica ima 1 gniježđenje u duplji od travnja do kolovoza. Tamo crnoglava sjenica položi 6-9 bjelkastih jaja s tamnim točkama.
Ženka na njima sjedi 13 do 17 dana. O mladima se kasnije
dvadesetak dana brinu i hrane ih podjednako i mužjak i
ženka.
Životna dob joj je do 5 god.
Crnoglava sjenica rasprostranjena je po cijeloj Europi ( osim krajnjeg sjevera i Španjolske ). Predpostavlja se da u populacija u Hrvatskoj sadrži 200.000-300.000 gnijezdećih parova.
Crnoglava sjenica, kao i ostale vrste djenica,
zimu preživljava u miješanim jatima s drugim sjenicama. Hrani se
kukcima, paucima, sjemenkama i sl.
Sjenica pretražuje grančice i stabla tipično penjućim načinom.
Rijetko je možemo vidjeti na tlu.
Zimi na hranilicama je vrlo samouvjerena pa često otjera krupnu veliku sjenicu. Može doživjeti do 5 godina. Sjenice gnijezdo grade od mahovine i dlake.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
