Vjerojatno niste znali: Ove namirnice i pića sasvim neočekivano sadrže alkohol

1. Jogurt i kefir: Kao fermentirani mliječni proizvodi, neke vrste jogurta i kefir mogu sadržavati alkohol. Kefir ima prosječan udio alkohola oko 0,05 posto, dok inače fermentirani mliječni proizvodi imaju niži postotak alkohola. Neke vrste voćnih jogurta također sadrže manje količine alkohola.

2. Gazirana pića i bezalkoholni sokovi: Većina gaziranih pića, posebno onih bez šećera, sadrži male količine alkohola, ponekad i do 0,5 posto ABV (alkohol po volumenu). Iako je udio alkohola minimalan i bezopasan, veću pažnju treba posvetiti visokom sadržaju šećera u ovim pićima.

3. Kruh: Kvasac i druge bakterije u tijestu za kruh tijekom fermentacije proizvode male količine alkohola, koji može doseći između 1,18 posto i 1,28 posto ABV. Peciva za hamburgere i raženi kruh sadržavaju više alkohola, dok francuska slatka mliječna peciva imaju najviši udio od oko 1,30 posto ABV.

4. Voće i voćni sokovi: Neke vrste voća i voćnih sokova prirodno sadržavaju alkohol, osobito sokovi od naranče, jabuke i grožđa, s udjelom alkohola između 0,04 posto i 0,5 posto ABV. Tijekom termičke obrade voća može doći do fermentacije, zbog čega se stvara alkohol. Sok od jabuke obično ima najniži udio alkohola, dok sok od grožđa sadržava najviše.

5. Kombucha i mošt: Fermentirani čaj, kombucha, često se deklarira kao "bezalkoholno piće", ali može sadržavati između 0,5 posto i 5 posto alkohola zbog fermentacije. Mošt, svježe iscijeđeni sok od grožđa s kožicom i peteljkama, koristi se u proizvodnji vina i može sadržavati do 5 posto ABV.

6. Ocat: Balzamični ocat, šampanjac te crveni i bijeli vinski ocat sadržavaju između 0,1 posto i 0,4 posto alkohola. Njihova fermentacija odvija se na sličan način kao kod vina – kvasac razgrađuje šećer i pritom stvara alkohol. Iako se većina alkohola s vremenom razgrađuje, male količine mogu i dalje ostati prisutne u konačnom proizvodu.

7. Dodaci prehrani i umaci: Umak od soje, senf i ostali razni umaci sadržavaju alkohol, obično između 1,5 posto i 2 posto ABV. Primjerice, soja umak se proizvodi fermentacijom soje, pšenice, soli i vode, što ga čini sličnim procesu proizvodnje piva. Neki senfovi također prolaze kroz fermentacijski proces, što može rezultirati prisutnošću alkohola u tragovima.

8. Ekstrakti: Dodaci poput ekstrakta vanilije mogu sadržavati visok postotak alkohola, ponekad čak i do 35 posto ABV. U SAD-u je zakonski propisano da čisti ekstrakt vanilije mora sadržavati najmanje 35 posto alkohola radi konzervacije. Osim vanilije, i drugi ekstrakti poput bademovog i limunovog također mogu sadržavati značajne količine alkohola.

9. Kolači i pite: Budući da mnogi kolači i pite sadržavaju ekstrakt vanilije, oni također sadržavaju alkohol. Tijekom pečenja, toplina uklanja samo oko 60 posto alkohola, no količina ekstrakta korištena u ovim desertima je vrlo mala i nije razlog za zabrinutost. Osim toga, kolači poput tiramisua ili rum kuglica mogu sadržavati alkohol koji nije u potpunosti uklonjen toplinom.

10. Fermentirano povrće: Kiseli kupus i kimchi, popularna korejska fermentirana salata, sadržavaju male količine alkohola, koji može doseći do 2 posto ABV, ovisno o postupku fermentacije. Proces fermentacije može varirati ovisno o uvjetima skladištenja, temperaturi i dodatnim sastojcima koji se koriste.

11. Zrele banane: Ovakve banane sadržavaju između 0,2 posto i 0,4 posto alkohola. Kako banana sazrijeva, njezin šećer se počinje fermentirati, povećavajući postotak alkohola. Ovaj proces se ubrzava kada se banana drži na toplom mjestu, što može rezultirati još većom koncentracijom alkohola u voću.

Kuhanje s namirnicama koje sadržavaju alkohol: Postoje različite metode kuhanja i pečenja koje mogu smanjiti udio alkohola u hrani. Na primjer, brzo kuhanje ili flambiranje može ostaviti veći postotak alkohola u jelu nego dugotrajno pirjanje ili pečenje.

Vrijeme kuhanja i pečenja: Duljina kuhanja ili pečenja te količina ekstrakta ili drugih sastojaka koji sadržavaju alkohol utječu na količinu alkohola koja ostaje u jelu. Što se hrana dulje kuha, to se više alkohola razgrađuje, ali pri kraćem kuhanju može ostati značajan postotak alkohola.

Što je viša temperatura, to bolje: Što se dulje izlaže toplini, to manja količina alkohola ostaje u jelu. Alkohol brže isparava na visokim temperaturama, ali da bi ga se potpuno riješili, potrebna je dulja termička obrada.

Produljeno vrijeme kuhanja: Opće pravilo je da se hrana mora kuhati ili peći najmanje tri sata kako bi se količina alkohola dovela na minimum. Kratko prženje ili pečenje na niskoj temperaturi neće u potpunosti eliminirati alkohol iz jela.

Kako izbjeći alkohol u svakodnevnoj prehrani? Najbolji način za izbjegavanje alkohola u hrani je konzumacija što više svježih, prirodnih i neprerađenih namirnica. Cjelovite namirnice poput povrća, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica ne sadržavaju alkohol u svom prirodnom stanju.

Jedite svježu hranu i orašaste plodove: Odabir svježe i prirodne hrane, poput povrća, sjemenki, cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova – namirnica koje u svom neprerađenom obliku ne sadrže alkohol – jedan je od najboljih načina za izbjegavanje alkohola u prehrani. Svježe namirnice nisu podvrgnute fermentaciji ili procesima konzerviranja koji mogu povećati udio alkohola. Osim toga, konzumacija ovakve hrane doprinosi zdravijoj prehrani i boljoj probavi.

Pijenje vode: Pijenje dovoljno vode ne samo da održava tijelo hidratiziranim, već i pomaže bubrezima i jetri da brže izluče alkohol i druge štetne tvari. Osim toga, voda potiče bolju probavu i općenito doprinosi zdravlju organizma.