Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jednostavnog imena OPG Trešnja započeo je s radom 1988. godine u selu Majkovec kod Svete Helene u Svetom Ivan Zelina. Vlasnik Zlatan Kljaković Gašparić inače je diplomirani inženjer agronomije i prije nego se posvetio trešnjama kaže, bavio se jabukama. Voćarstvo nije nimalo lak posao, svjedoči Kljaković Gašparić, a on se sjeća i dobrih i loših vremena i u vremenima kad su mu fokus bile jabuke.
''Dogodio se mraz 1997. i onda se 1998. ne bi vjerovali ponovilo. Zatim i 199., onda sam 2000. imao fantastičan urod, kolege nisu vjerovali pa su došli gledat. Imao sam 120 tona po hektaru'', kazao nam je Kljaković Gašparić.
Praksa bolja od stručne literature
No iduće godine mraza, opet su dovele mnogo nevolje, te se odlučio zaposliti u Ministarstvu poljoprivrede u kojem je radio do mirovine. I tu se rodila ideja da se posveti trešnjama.
''Shvatio sam da jabuka više neće biti pametan biznis zato što je počeo veliki uvoz. Do 1997. mi smo za kilogram jabuka dobivali marku, zamislite danas dobiti euro. Pa svi voćari bi vozili Mercedese, a nije baš tako, zar ne?'', komentirao je voćar.
Prvu trešnju zasadio je 2004. godine, iako tada o tom voću nije, kako sam kaže, znao ništa. Kaže pročitao je stručnu literaturu, no ona mu nije puno pomogla. Trebalo je vremena i truda da sazna sve što mu je danas korisno.
''Evo od 2004. do danas, ja sam znao i onda da mi treba 20 godina, nije još prošlo 20, prošlo je 18, no mislim da sam sada blizu. Sada vladam svjetskom tehnologijom'', izjavio je Kljaković Gašparić.
OPG proizvodi kvalitetnu stolnu trešnju i specijaliziralo se za proizvodnju sadnica koštičavih voćnih vrsta, naročito sadnica trešanja, marelica i šljiva na podlogama razne bujnosti za tla različite kvalitete i osobina. Voćar je stvorio poslovne kontakte po cijelom svijetu, a jednom prilikom ga je posjetio i kolega iz Amerike koji u Kaliforniji ima 27 000 hektara trešanja, dok Kljaković Gašparić ima 3,2 hektara.
''Ja sam za njega nitko i ništa. No on je došao zato što smo kolege. Živimo isti život. Pa je on ponešto i od mene nauči, kao i ja od njega'', rekao nam je vlasnik OPG-a.
'Ne prodaje se ništa'
Koliko je predan i željan znanja, svjedoči i činjenica da je predsjednik Udruge 'ZG trešnja' koja postoji već 12 godina. No, od ove godine, ne može ga se naći na zagrebačkim štandovima. Ispričao nam je kako je došlo do takve situacije.
''Ova nova vlast me odbila. Mi smo do sada uvijek plaćali dane na javnim lokacijama u vlasništvu Grada Zagreba. Kao jedan od osnivača Udruge 'ZG trešnja' pokrenuo sam tu proceduru koju svake godine pokrećemo, da nam odobre korištenje javnih lokacija i to dnevno plaćamo. Do sada smo plaćali dane koje smo radili, a sad su htjeli da plaćamo od do'', rekao je Kljaković Gašparić.
Mjesečno to i nije neka razlika, priznaje vlasnik OPG-a, no naglašava kako on na to nije pristao.
''Ja sam svoj stav obrazložio, ali ga nisu uvažili. I tako sam ja ispao, no baš i ne žalim, jer se ne prodaje ništa, dio udruge je zatvorio štandove jer promet ne pokriva troškove'', kazao je voćar.
Sada dio svojih trešnja prodaje na veletržnici, a dio kupaca ga i posjeti u Majkovcu. Ima i svoju web stranicu. Najviše njegovih trešanja kupuju Slovenci, Austrijanci i Nijemci.
''Ove godine slabije nego prijašnjih godina, nažalost. Mislim da će mi propast 80 posto uroda'', priznaje nam Kljaković Gašparić.
Jedan od nedostataka sustava koji je doveo do tako velikog propadanja je veliki problem radne snage.
''Nisu mi dozvolili da uvezem Nepalce. Meni se svakodnevno nudi sa Filipina agencija, šalju nam ponude i životopise'', rekao je voćar.
''A ovo malo domaćih radnika koji žele raditi, većinom pokupe jagodari, jer jagode počnu prije mene. Meni nije ostalo ništa. Do sad mi je propalo 1 200 000 kuna trešanja'', procjenjuje vlasnik OPG-a.
Nada se kako će mu ostatak sezone biti bolji kako bi barem mogao platiti dugove i gnojivo.
''A o nekakvom profitu, nema ni riječi'' tužno nam kaže.
