Možda zazirete od ideje da 'zakočite' slavinu na benziskoj crpki i pustite ju da se sama isključi, možda ionako ne punite spremnik do kraja nego pažljivo pratite cijenu kako raste, no kako slavina sama zna kada se treba ugasiti?
Odgovor je iznenađujuće kompliciran. Možda očekujete jednostavan elektronički detektor koji govori ručki pumpe da se isključi kada je mokra, ali princip je daleko stariji od benzinskih crpki, puno kompliciraniji i potpuno mehanički, kao što je YouTuber i znanstveni komunikator Steve Mold objasnio u nedavnom videu.
Efekt otkriven još u 18. stoljeću
Benzin ne prolijevate po podu zahvaljujući nečemu što se zove Venturijev efekt, kojeg je 1797. godine otkrio talijanski fizičar Giovanni Venturi. Osnovna ideja Venturi efekta je da dok tekućina prolazi kroz suženo područje brzina tekućine se povećava, dok se njen statički tlak smanjuje. Ovaj princip je korišten u pumpama. Unutar mlaznice možda ste vidjeli drugu, daleko manju cijev. Kao što Mold objašnjava, ovo se ponaša kao cijev broj 2 gore, ulazeći u sustav na mjestu suženja.
Budući da je tlak u suženom dijelu benzinske pumpe niži od atmosferskog tlaka, manja mlaznica usisava zrak i ulazi u sustav (kojim se benzin upumpava u vaš automobil), smanjujući dio tlaka pritom. .
I to radi sve dok benzin ne dođe do vrha slavine. Tada u manju mlaznicu ulazi benzin koji puni vaš spremnik, a kako je benzin daleko gušći, ona ga puno teže povlači.
Kad gorivo dođe do slavine, aktivira se druga cjevčica
Pametan dio (kao što je ilustrirano s rekvizitima u videu) je da se cijev podijeli na dva dijela blizu spoja sa suženjem u cijevi. Kada tekućina blokira malu cijev na kraju mlaznice, usis druge razdvojene cijevi se povećava kao reakcija. Iako tu ima još mnogo toga što uključuje kuglične ležajeve i pametnu situaciju poluge u ručki, osnova je da se ovo povećanje usisnog tlaka može koristiti za povlačenje membrane, isključivanje glavne mlaznice i zaustavljanje opasnog izlijevanja benzina.
