Nakon smrti 13-godišnjeg dječaka, za koju se pretpostavlja da je nastupila uslijed ispijanja veće količine energetskih napitaka, sve se više raspravlja o potrebnoj regulaciji tih napitaka kako maloljetnici ne bi mogli jednostavno doći do njih.
Energetska pića, među ostalim, ubrzavaju i rad srca, a liječnici upozoravaju kako izazivaju i dugoročne tegobe.
Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a u RTL-u Danas pojasnila je njihove zahtjeve, budući da je upravo iz HZJZ-a i krenula inicijativa koja bi energetska pića učinila manje dostupnima ili čak nedostupnima djeci.
'Zaslađeni napitci problem su odavno'
"Dakle, ograničavanje mogućnosti konzumacije kod maloljetnika i djece pozdravljamo, uvijek potičemo javnozdravstvene regulacije koje će stvarati uvjete da zdravije navike budu dostupne, a da druge navike koje donose skraćivanje života ne podržavamo. U tom smjeru uvijek idemo u bilo kojem području", pojasnila je Križan.
"Važno je govoriti o svim pićima bogatima šećerom. Zaslađeni napitci su odavno problem. Pokazuju da u Hrvatskoj 37 posto u dobi od osam godina više od 3 puta tjedno pije zaslađene napitke, iako je voda najzdravija. Vidimo da je to kod nas visok problem", rekla je.
Osvještavanje kod djece
Upitana na koji način osvijestiti među djecom koliko su energetska pića nezdrava za njih, Križan je rekla da nije važno samo osvijestiti djecu, već je važno i razmišljati o tome što je njima dostupno i što se sve oglašava. "Oglašavanje nije zabranjeno prema djeci. Istraživanja pokazuje da petina škola oglašava hranu koja je energetski bogata, a nutritivno siromašna. U mnogim školama nema školske kuhinje...Ima puno problema", navela je Križan.
"Ne možemo uvijek kao društvo su odgovornost svaliti na roditelje, važna je edukacija i na sastancima s roditeljima, liječnicima, djecom... Bitno je obratiti pozornost da ne činimo te stvari privlačnima i dostupnima", dodala je.
Problem su i trgovine koje prodaju takve namirnice pored škola. "Jedno od rješenja bilo je kada je Hrvatska išla u dodatno oporezivanje zaslađenih pića. U drugim državama se to pokazalo dosta uspješno. Bilo bi dobro da se neke namirnice označe kao opasnije, neke bolje za zdravlje, kako biste znali koji je bolji izbor - bitna je strategija koja je opširna. Ministar je najavio akcijski plan protiv debljine", zaključila je Helena Križan.
