Bundeva je jedna od najpopularnijih jesenskih kultura koja se uzgaja diljem Hrvatske. Ovaj svestrani plod može se koristiti za izradu ukusnih pita, juha i drugih jela. Uzgoj bundeva može biti zabavno iskustvo za vrtlare svih razina iskustva.
Odabir sorte bundeve
Prije nego što krenete s uzgojem, važno je odabrati odgovarajuću sortu bundeve. Postoji mnogo različitih sorti koje se razlikuju po veličini, boji, okusu i namjeni. Neke od popularnih su:
- Hokaido bundeva - ova manja sorta bundeve ističe se slatkoćom. Poznata je po intenzivnoj narančastoj boji i glatkoj teksturi mesa, što je čini idealnom za kuhanje. Blago orašasti okus savršeno se uklapa u juhe, pire i pečena jela. Zbog svoje veličine, Hokaido bundeva je praktična za manje obroke i lako se priprema, a i njezina kora je jestiva nakon kuhanja, što dodatno obogaćuje nutritivnu vrijednost jela.
- Muškatna bundeva - ova impresivna sorta bundeve poznata je po karakterističnom kruškolikom obliku. Meso je intenzivne narančaste boje, guste teksture i bogatog, slatkog okusa koji podsjeća na orah. Izuzetno je popularna među kuharima. Posebno se ističe kao odličan izbor za pripremu pita, zahvaljujući kremastoj konzistenciji nakon pečenja i sposobnosti da upije različite arome. Osim za pite, muškatna bundeva je izvrsna za juhe, pire, te kao dodatak raznim jelima od tjestenine i riže.
- Musquee de Provence - izuzetno cijenjena sorta koja potječe iz južne Francuske. Ističe se svojim jedinstvenim izgledom i izvrsnim kulinarskim svojstvima. Karakterizira je plosnat, rebrasti oblik, s kožom koja varira od tamno zelene do narančasto-smeđe boje kako plod sazrijeva. Težina joj je obično oko 4 do 10 kilograma. Meso Musquee de Provence je izuzetno slatkog i aromatičnog okusom koji podsjeća na kesten. Ova sorta je odlična za pečenje, pripremu juha, pirea, ali i za kandiranje. Osim izvrsnog okusa, Musquee de Provence se ističe i po svojoj sposobnosti dugog skladištenja, zadržava kvalitetu i do 6 mjeseci nakon berbe ako se pravilno čuva.
- Ukrasne bundeve - raznolike male sorte bundeva poznate su po živopisnim bojama i zanimljivim oblicima, što ih čini idealnim za jesensku dekoraciju. Dolaze u različitim veličinama, od minijaturnih koje stanu na dlan do nešto većih primjeraka, ali sve su manje od tipičnih bundeva za jelo. Među popularnijima su "Baby Boo" (male bijele bundeve), "Jack Be Little" (sitne narančaste) i "Turban Squash" (šarene bundeve neobičnog oblika). Ove dekorativne bundeve često se koriste za ukrašavanje domova, izradu jesenskih aranžmana ili kao dio dekoracije za Noć vještica. Iako nisu namijenjene za jelo, dugotrajne su pa mogu poslužiti kao dekoracija cijelu sezonu.
Kako se sadi bundeva?
Bundeve su biljke koje zahtijevaju posebnu pažnju kada je riječ o kvaliteti tla. Trebaju plodno tlo bogato hranjivim tvarima, dobro drenirano kako bi se izbjeglo zadržavanje vode oko korijena, te tlo koje obiluje organskim materijama koje osiguravaju optimalne uvjete za rast. Prije nego što se upustite u sadnju, ključno je temeljito pripremiti gredicu. To možete učiniti tako da u postojeće tlo umiješate značajnu količinu komposta ili dobro zrelog stajskog gnoja. Ovaj postupak ne samo da će obogatiti tlo hranjivim tvarima, već će poboljšati njegovu strukturu, omogućujući bolju aeraciju i zadržavanje vlage.
Prilikom planiranja sadnje, imajte na umu da bundeve spadaju među biljke koje zauzimaju mnogo prostora u vrtu. Zbog toga je izuzetno važno osigurati dovoljno prostora. Preporučuje se ostaviti razmak od minimalno jednog metra, a idealno bi bilo između metar i pol do dva između svake biljke. Razmak će omogućiti biljkama da se nesmetano razvijaju, osigurati dobru cirkulaciju zraka oko lišća (što smanjuje rizik od gljivičnih bolesti), te olakšati pristup tijekom njege i berbe. Također, adekvatan prostor osigurava da svaka bundeva dobije dovoljno sunčeve svjetlosti i hranjivih tvari iz tla, što je ključno za razvoj zdravih i velikih plodova.
Dva načina uzgoja bundeva
Bundeve možete uzgajati na dva načina: iz sjemena ili presadnica. Ako se odlučite za sadnju sjemena direktno u vrt, ključno je pričekati pravi trenutak. Temperatura tla treba dosegnuti barem 15 °C prije sadnje. To je obično krajem travnja ili početkom svibnja. Kada su uvjeti povoljni, posadite 2 do 3 sjemenke na svakom mjestu predviđenom za biljku. Sjemenke treba postaviti na dubinu od 2 do 3 cm i lagano prekriti zemljom. Važno je održavati vlažnost tla tijekom klijanja, ali pazite da ne pretjerate sa zalijevanjem kako sjeme ne bi istrunulo. Kada se mlade biljke pojave pričekajte da razviju nekoliko pravih listova. Tada je vrijeme za prorjeđivanje. Ovo je ključan korak u uzgoju bundeva. Pažljivo procijenite svaku mladu biljku i ostavite samo najjače i najzdravije primjerke. Ovaj postupak može se činiti teškim, ali je neophodan za osiguravanje optimalnog rasta bundeva.
Ako se odlučite za uzgoj presadnica možete započeti u zatvorenom prostoru otprilike 3 do 4 tjedna prije očekivanog datuma zadnjeg mraza. Ovaj pristup omogućuje biljkama da razviju snažan korijen i listove prije presađivanja u vrt. Važno je koristiti velike posude. Idealne su posude promjera 10-15 centimetara koje omogućuju nesmetan razvoj korijena. Osigurajte im dovoljno svjetlosti, redovito zalijevajte, ali pazite da ne pretjerate. Kada mlade biljke razviju nekoliko prvih listova i prođe opasnost od mraza, vrijeme je za presađivanje. Postupno prilagodite presadnice vanjskim uvjetima procesom kaljenja, izlažući ih vanjskom zraku i suncu tijekom 7 do 10 dana. Tako će se lakše prilagoditi kad ih jednom presadite.
Njega bundeva tijekom rasta
Bundeve zahtijevaju njegu tijekom cijele sezone rasta kako bi se osigurala kvaliteta i rast ploda. Svakodnevno praćenje biljaka, pravovremeno reagiranje na potencijalne probleme i prilagođavanje njege trenutnim vremenskim uvjetima i fazi rasta bundeve su ključni aspekti uspješnog uzgoja.
- Zalijevanje: Bundeve su biljke koje zahtijevaju obilne količine vode, posebice tijekom vrućih ljetnih mjeseci i sušnih razdoblja. Pravilno zalijevanje ključno je za razvoj. Umjesto čestog površinskog zalijevanja, koje može dovesti do plitkog ukorjenjivanja i slabijih biljaka, preporučuje se duboko zalijevanje jednom tjedno. Ovaj pristup potiče korijenje da raste dublje u potrazi za vlagom, čineći biljke otpornijima na sušu. Prilikom zalijevanja, usmjerite vodu izravno na tlo oko baze biljke, izbjegavajući da smočite lišće kako biste smanjili rizik od nastanka gljivičnih bolesti. U iznimno vrućim razdobljima možda će biti potrebno povećati učestalost zalijevanja, ali uvijek pazite da ne pretjerate jer prekomjerna vlaga može dovesti do truljenja korijena.
- Gnojidba: Redovito prihranjivanje biljaka ključno je za rast i razvoj plodova. Preporučuje se prihranjivati bundeve svakih 3 do 4 tjedna tijekom vegetacijskog razdoblja, koristeći gnojivo bogato kalijem i fosforom. Ovi elementi su posebno važni za poticanje razvoja plodova, jačanje stabljike i korijenskog sustava, te otpornost biljke na bolesti. Kalij pomaže u formiranju i dozrijevanju plodova, dok fosfor potiče cvjetanje i razvoj korijena. Važno je pažljivo slijediti upute na pakiranju gnojiva kako bi se izbjeglo prekomjerno gnojenje, koje može dovesti do oštećenja biljke ili neravnoteže u tlu. Gnojivo se može aplicirati u tekućem obliku zalijevanjem oko baze biljke ili u granuliranom obliku tako da se lagano umiješa u površinski sloj tla oko biljke. Nakon gnojidbe, temeljito zalijte biljke kako biste pomogli u ravnomjernoj raspodjeli hranjivih tvari.
- Malčiranje: Postavite debeli sloj organskog malča oko biljaka kako biste zadržali vlagu u tlu i spriječili rast korova. Malč može biti od slame, lišća, usitnjene kore drveta ili komposta. Nanesite sloj debljine 5 do 10 centimetara, pazeći da ne prekrijete stabljiku biljke. Ovaj postupak ne samo da pomaže u očuvanju vlage, već i održava ujednačenu temperaturu tla, što je posebno korisno za korijenje. Malč sprječava i prskanje zemlje na listove tijekom zalijevanja ili kiše, čime se smanjuje rizik od bolesti. Kako se malč postupno razgrađuje obogaćuje tlo organskim tvarima, poboljšavajući njegovu strukturu i plodnost. Redovito provjeravajte i po potrebi nadopunjavajte sloj malča tijekom sezone.
- Orezivanje: Pravilno orezivanje bundeva ključno je za kontrolu rasta biljke. Kada glavne vriježe dosegnu duljinu od 2 do 3 metra, vrijeme je za intervenciju. Odrežite vrhove primarnih vriježa oštrim i čistim vrtnim škarama. Ovaj postupak ima višestruke koristi: prvo, zaustavlja nekontrolirano širenje biljke, što je posebno korisno u manjim vrtovima. Drugo, i možda najvažnije, potiče biljku da usmjeri energiju na razvoj bočnih vriježa. Ove sekundarne vriježe često su plodnije od glavnih, što znači da ćete potaknuti formiranje više cvjetova, a samim tim i više plodova. Bolje razgranata biljka omogućuje bolju cirkulaciju zraka i prodor sunčeve svjetlosti, što može smanjiti rizik od gljivičnih bolesti i poboljšati kvalitetu plodova. Redovito pratite rast svojih bundeva i ponovite postupak ako nove vriježe ponovno prerastu željenu duljinu.
- Oprašivanje: Bundeve imaju jedinstvenu karakteristiku odvojenih muških i ženskih cvjetova na istoj biljci. Muški cvjetovi obično se pojavljuju prvi i imaju tanak, ravan držak, dok ženski cvjetovi imaju mali, okrugli plod na bazi cvijeta. Za uspješnu oplodnju, neophodno je privući oprašivače, posebno pčele, koje su ključne za prijenos peludi s muških na ženske cvjetove. Preporučuje se sadnja raznovrsnog cvijeća u blizini bundeva kako biste privukli pčele.
Kontrola nametnika bundeva
Bundeve, poput mnogih drugih biljaka u vrtu, mogu biti meta različitih nametnika koji ugrožavaju njihov rast i razvoj. Među najčešćim nametnicima koji napadaju ove biljke i mogu uzrokovati štetu na listovima, stabljikama i plodovima, ističe se nekoliko vrsta insekata.
- Lisne uši - jedan od najčešćih štetnika koji napadaju bundeve. Ovi sitni insekti, veličine svega nekoliko milimetara, mogu se pojaviti u velikim kolonijama na naličju listova, mladim izdancima i cvjetovima bundeve. Hrane se biljnim sokovima, što može dovesti do usporavanja rasta biljke i smanjenja prinosa. Osim izravne štete koju nanose sisanjem biljnih sokova, lisne uši mogu biti i prenositelji biljnih virusa. Dodatno, one izlučuju mednu rosu koja privlači mrave i na kojoj se mogu razviti gljivice čađavice, što dodatno šteti biljci.
- Trips - sitni insekti koji mogu nanijeti značajnu štetu bundevama. Ovi štetnici, poznati i pod nazivom resičari, jedva su vidljivi golim okom, no njihov utjecaj na biljke može biti vrlo primjetan. Hrane se biljnim stanicama, što rezultira srebrenkastim ili brončanim mrljama na listovima i plodovima bundeve. Ove mrlje nastaju kada trips svojim usnim aparatom probije površinu lista i isiše sadržaj stanica. Osim estetske štete, jak napad tripsa može usporiti rast biljke, deformirati listove i plodove, te smanjiti ukupni prinos. Posebno su problematični jer se brzo razmnožavaju i mogu se skrivati u pupoljcima i drugim teško dostupnim dijelovima biljke.
- Buhač ili bundarina buba (Epilachna chrysomelina) - kukac, prepoznatljiv po svojoj narančastoj boji s crnim točkama, hrani se lišćem bundeve, ostavljajući karakteristične rupice i oštećenja. Odrasli buhači i njihove ličinke mogu brzo ogoliti listove, što značajno smanjuje sposobnost biljke da proizvodi hranu putem fotosinteze. Ovo može dovesti do usporavanja rasta, smanjenja prinosa i čak ugroziti opstanak biljke ako je napad intenzivan. Buhači su posebno aktivni tijekom toplih ljetnih mjeseci, kada se brzo razmnožavaju.
- Stjenice - ovi insekti, prepoznatljivi po plosnatom tijelu i neugodnom mirisu, mogu nanijeti značajnu štetu biljkama sisanjem biljnih sokova. Stjenice napadaju listove, stabljike i plodove bundeve, ostavljajući za sobom žućkaste ili smeđe mrlje na mjestu uboda. Ova oštećenja ne samo da narušavaju estetski izgled biljke, već mogu dovesti i do deformacija plodova te smanjenja prinosa. Stjenice se brzo razmnožavaju, posebno tijekom toplijih mjeseci, što može rezultirati brzim širenjem zaraze u vrtu.
Za suzbijanje nametnika koristite ekološke metode poput ručnog uklanjanja, postavljanja zamki ili prskanja biljnim pripravcima. U slučaju jačeg napada može biti potrebno koristiti insekticide.
Berba i skladištenje plodova bundeve
Bundeve su spremne za berbu kad kora otvrdne i ne može se probiti noktom. Boja također postaje intenzivnija. Obično je to za 3 do 4 mjeseca nakon sadnje, ovisno o sorti.
Odrežite bundeve s biljke ostavljajući 5 do 10 cm peteljke. Pažljivo rukujte plodovima kako ih ne biste oštetili. Bundeve koje su namijenjene za duže skladištenje treba "otvrdnuti" držanjem na toplom i suhom mjestu 1 do 2 tjedna.
Pravilno uskladištene bundeve mogu se čuvati i do 6 mjeseci na hladnom (10-15 °C) i suhom mjestu. Redovito ih pregledavajte i uklonite one koje pokazuju znakove kvarenja.
Savjeti za uzgoj velikih bundeva
Ako ste ambiciozni vrtlar koji želi uzgojiti izvanredno velike bundeve, bilo za sudjelovanje na lokalnim natjecanjima ili pak za izlaganje na jesenskim sajmovima i izložbama, postoji nekoliko ključnih savjeta i tehnika koje možete primijeniti. Uzgoj divovskih bundeva zahtijeva posebnu pažnju, predanost i specifične metode njege koje se razlikuju od uobičajenog uzgoja ovih plodova. Ovi savjeti će vam pomoći da maksimalno iskoristite potencijal vaših biljaka i postignete impresivne rezultate u uzgoju bundeva iznadprosječnih dimenzija. Imajte na umu da je uzgoj velikih bundeva često izazovan proces koji zahtijeva strpljenje i kontinuiranu brigu, ali rezultati mogu biti izuzetno zadovoljavajući za svakog entuzijastičnog vrtlara:
- Odaberite sorte koje mogu narasti vrlo velike, poput Atlantic Giant
- Ostavite samo 1-2 ploda po biljci i uklonite ostale
- Obilno gnojite i zalijevajte
- Zaštitite plodove od direktnog kontakta s tlom postavljanjem daske ispod njih
- Pažljivo okrećite plodove kako bi ravnomjerno rasli
Uz pravilnu njegu i malo strpljenja, možete uzgojiti prekrasne plodove za jelo i dekoraciju. Eksperimentirajte s različitim sortama i tehnikama uzgoja kako biste pronašli ono što najbolje funkcionira u vašem vrtu.
POGLEDAJTE VIDEO Provjerili smo hoće li ove godine biti dosta maslinovog ulja