Od blistavih zvončića do mirisnih vijenaca, svaki ukras ima svoju povijest utemeljenu na kulturnim i vjerskim običajima. Omiljeni božićni ukrasi razvijali su se tijekom stoljeća i postali neizostavna obilježja blagdana.
Božićni ukrasi imaju svoje priče: Znate li zašto su baš takvi i odakle potječu?


1. Božićne lampice: Prvo su svijeće simbolizirale Isusa, a električne lampice postale su popularne krajem 19. stoljeća zahvaljujući Thomasu Edisonu i Edwardu Johnsonu.

2. Božićne kuglice: Staklene kuglice potječu iz 16. stoljeća iz Njemačke, gdje su ih obrtnici stvarali. Ranije su se kao ukrasi koristili orašasti plodovi i svijeće na drvcima.

3. Vijenci: Vijenci vuku korijene iz starog Rima, gdje su simbolizirali pobjedu. Kršćani su ih usvojili kao adventske ukrase, s kružnim oblicima koji su predstavljali vječni život i vjeru.

4. Ukras za vrh božićnog drvca: Tradicija stavljanje ukrasa na vrh božićnog drvca poput zvijezde ili anđela, potekla je iz 19. stoljeća.

5. Šljokičasti ukrasi za bor: Ovi ukrasi izumljeni su u Njemačkoj početkom 1600-ih, a prvi su bili izrađeni od pravog srebra kako bi reflektirali svjetlost svijeća. Moderni koriste lagane metalne ili plastične materijale zbog sigurnosti i pristupačnosti.

6. Božikovina: Kršćani su ovu biljku prilagodili kao simbol Kristove krune od trnja i vječnog života.

7. Božićno drvce: Moderno božićno drvce poteklo je iz 16. stoljeća u Srednjoj Europi, a prvi zapisi datiraju iz 1539. godine.

8. Božićne zvijezde: Božićne zvijezde potiču iz Meksika i postale su božićni simbol kroz meksičku legendu o djevojčici koja je Isusu donijela korov, koji je potom postao živopisno crvene boje.

9. Božićne čarape: Tradicija čarapa potiče iz priče o svetom Nikoli, koji je ubacio kovanice u čarapu koja je visjela pored kamina kako bi pomogao siromašnoj obitelji.

10. Božićne jaslice: Tradicija božićnih jaslica potekla je iz Italije, s prvim prikazima u rimskim katakombama. Sv. Franjo Asiški uveo je prve sezonske jaslice u 13. stoljeću.

11. Šećerni štapići: Šećerni štapići potekli su iz 17. stoljeća u Njemačkoj kao ravni bijeli, koji su kasnije oblikovani u oblik pastirskog štapa. U 19. stoljeću dodani su crveni prugasti uzorci i okus mente.

12. Imela: U nordijskoj mitologiji, imela je simbolizirala ljubav i mir. Nakon što je bog Baldur ubijen strijelom od imele, božica Frigg obećala je da će ona donositi poljupce, a ne štetu, onima koji prođu ispod nje.

13. Božićna zvona: Božićna zvona pojavila su se kao poziv na bogoslužje, a korištena su za pozivanje mještana i građana u crkvu u vremenima kada su ljudi koristili zvona umjesto satova ili telefona.

14. Snježne kugle: Snježna kugla, prvi put prikazana na izložbi 1878. godine u Parizu, postala je popularna zahvaljujući Austrijancu Erwinu Perzyju krajem 19. stoljeća, koji ju je patentirao.

15. Adventski kalendari: Tradicija adventskih kalendara započela je u 19. stoljeću u Njemačkoj, razvijajući se iz običaja poput paljenja svijeća. Komercijalne verzije pojavile su se početkom 20. stoljeća.

16. Božićno selo: Minijature božićnih sela potječu iz Njemačke, izvorno su prikazivali jaslice, a kasnije su prošireni raznim zimskim motivima.

17. Trake i mašne: Trake su se u povijesti koristile za omotavanje poklona. Ovaj običaj datira od davnina i postao je popularan u Engleskoj za blagdansko pakiranje.

18. Figurice Djeda Božićnjaka: Moderni prikazi Djeda Božićnjaka, inspirirani svetim Nikolom i popularizirani ilustracijama iz 19. stoljeća, postali su uobičajeni blagdanski ukrasi na kaminima i božićnim drvcima.

19. Božićne čestitke: Prve komercijalne božićne čestitke pojavile su se u Engleskoj 1843. godine, a dizajnirao ih je Sir Henry Cole kako bi potaknuo slanje blagdanskih čestitki putem pošte. S vremenom su postale popularni ukrasi, često izloženi po domovima.

20. Snježne pahulje: Ukrasne snježne pahulje odražavaju zimsko doba i čistoću. Njihovi složeni uzorci postali su popularni motivi na božićnim čestitkama i ukrasima iz viktorijanskog doba.

21. Akrilni ukrasi ledenica: Ukrasi oponašaju zimske slike smrznute vode i postali su popularni u 19. stoljeću, osobito uz božićna drvca prekrivena pahuljama.

22. Božićna svjetlosna rasvjeta: Velike vanjske svjetlosne instalacije postaju popularne sredinom 20. stoljeća, kako je električno osvjetljenje postajalo pristupačnije. Tako su se gradske ulice počele pretvarati u prizore zimske čarolije.

23. Anđeli: Ukrasni anđeli simboliziraju božansku prisutnost i ulogu anđela u božićnoj priči. Postali su uobičajeni na božićnim drvcima u 19. stoljeću.
Božićni ukrasi važan su dio blagdanskih tradicija, a unose toplinu i veselje u domove diljem svijeta.