Globalno zatopljenje već toliko utječe na zdravlje ljudi da se hitne mjere u vezi s klimatskim promjenama ne mogu odložiti dok se svijet bavi pandemijom koronavirusa, upozorili su u ponedjeljak medicinski časopisi diljem svijeta, javlja Science Alert.
"Zdravlju već nanose štetu globalna povećanja temperature i uništavanje prirodnog svijeta", stoji u uvodniku objavljenom u više od 220 vodećih časopisa uoči samita o klimi COP26 u studenome.
Od vremena predindustrijske ere temperature su porasle za oko 1,1 stupanj.
Mnoštvo zdravstvenih problema
U uvodniku koji su napisali glavni urednici časopisa, među kojima su Lancet, East African Medical Journal, brazilski Revista de Saude Publica i International Nursing Review, tvrdi se da je to uzrokovalo mnoštvo zdravstvenih problema.
"U posljednjih 20 godina smrtnost povezana s vrućinom među osobama starijim od 65 godina povećala se za više od 50 posto", stoji u članku.
"Više temperature dovele su do povećane dehidracije i gubitka bubrežne funkcije, dermatoloških zloćudnih bolesti, tropskih infekcija, nepovoljnih ishoda mentalnog zdravlja, komplikacija u trudnoći, alergija te kardiovaskularnog i plućnog morbiditeta i mortaliteta."
Uvodnik je također upozorio na pad poljoprivredne proizvodnje, čime se ometaju pokušaju da se smanji pothranjenost. Ovi učinci, koji su najteže pogodili najugroženije skupine poput manjina, djece i siromašnijih zajednica, tek su početak, upozorava se.
Šteta koju nećemo moći preokrenuti
Kako stvari stoje, globalno zatopljenje moglo bi dosegnuti +1,5C na predindustrijskoj razini oko 2030. godine, prema UN-ovu Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama.
To, uz stalni gubitak biološke raznolikosti, rizik je za "katastrofalnu štetu po zdravlje koju će biti nemoguće preokrenuti", upozorilo je uredništvo. "Unatoč nužnoj svjetskoj zaokupljenosti covidom-19, ne možemo čekati da pandemija prođe da bismo brzo smanjili emisije."
U priopćenju uoči objave uvodnika, šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je: "Rizik koji predstavljaju klimatske promjene mogao bi umanjiti rizik od bilo koje pojedinačne bolesti."
"Pandemija covida-19 će završiti, ali nema cjepiva za klimatsku krizu. Svaka radnja koja se poduzima radi ograničavanja emisija i zagrijavanja približava nas zdravijoj i sigurnijoj budućnosti."
Poziv na hitan odgovor
U uvodniku je istaknuto da su mnoge vlade odgovorile na prijetnju covida-19 "financiranjem bez presedana" te se poziva na "sličan hitni odgovor" na ekološku krizu.
Pri tome ističu prednosti takvog odgovora. "Bolja kvaliteta zraka ostvarila bi zdravstvene beneficije koje lako nadoknađuju globalne troškove smanjenja emisija", stoji u članku.
Autori su također rekli da "vlade moraju napraviti temeljite promjene u načinu na koji su naša društva i gospodarstva organizirana i kako živimo."