Toplinski valovi postat će toliko ekstremni u određenim regijama svijeta već za nekoliko desetljeća da će ljudski život tamo biti neodrživ, upozorava nova studija. Predviđa se da će ekstremne temperature 'premašiti ljudske fiziološke i društvene granice' u Sahelu, Rogu Afrike te južnoj i jugozapadnoj Aziji.
Izvješće su objavili Ujedinjeni narodi i Crveni križ, a u njemu se navodi da će ovi događaji izazvati "veliku patnju i gubitak života" u ovim područjima. Autori su rekli da je potrebno odmah poduzeti odlučne korake kako bi se izbjegle najgore posljedice.
"Postoje jasne granice iznad kojih ljudi izloženi ekstremnoj vrućini i vlazi ne mogu preživjeti. Vjerojatno će također postojati razine ekstremne vrućine iznad koje će društvima biti praktički nemoguće osigurati učinkovitu prilagodbu za sve.", navode.
Postoji granica koliko ljudsko tijelo može izdržati
Autori su dodali: "Predviđene buduće stope smrtnosti od ekstremnih vrućina su zapanjujuće visoke - do kraja stoljeća usporedive sa svim vrstama raka ili svim zaraznim bolestima - i zapanjujuće nejednake po svijetu. Prema dosadašnjim trendovima toplinski valovi bi mogli dostići i premašiti fiziološke i društvene granice u nadolazećim desetljećima, uključujući regije kao što su Sahel te južna i jugozapadna Azija.", kažu.
Izvješće pod naslovom Ekstremna vrućina: Priprema za toplinske valove budućnosti objavljeno je uoči summita o klimatskim promjenama UN-a COP27 sljedećeg mjeseca u Egiptu. Sastavili su ga UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC). Prema njihovim izračunima, 38 toplinskih valova uzrokovalo je smrt više od 70.000 ljudi diljem svijeta od 2010. do 2019. godine. Ova brojka navodno čini više od jedne šestine od više od 410.000 smrtnih slučajeva od katastrofa povezanih s ekstremnim vremenskim prilikama i klimom u istom razdoblju.
Smrti zbog posljedica suša i nevremena teško i procijeniti
Međutim, to je još uvijek vjerojatno podcijenjen stvarni danak, koji je dodatak posljedicama po živote i sredstva za život. Autori su primijetili da toplinski valovi samo ove godine u zemljama poput Somalije, Pakistana, pa čak i SAD-a nagovještavaju budućnost sa smrtonosnijim, češćim i intenzivnijim humanitarnim situacijama povezanim s vrućinom.
Kombinirani učinci starenja, zatopljenja i urbanizacije vjerojatno će uzrokovati značajan porast broja rizičnih ljudi u zemljama u razvoju, navodi se u izvješću. Bangladeš je, na primjer, doživio čak 20 posto porast smrtnosti u danima toplinskog vala u usporedbi s prosječnim danom Poljoprivredni radnici, djeca, starije osobe te trudnice i dojilje izloženi su većem riziku od bolesti i smrti, tvrdi se u izvješću.
"Kako se klimatska kriza ne kontrolira, ekstremne vremenske prilike, poput toplinskih valova i poplava, najviše pogađaju najugroženije ljude", rekao je šef humanitarne službe UN-a Martin Griffiths.
Ključni koraci kako bi se pripremili na najgore
Za kraj izvješća, autori ističu pet glavnih koraka za pomoć u borbi protiv utjecaja ekstremnih toplinskih valova. To uključuje pružanje ranih informacija kako bi se pomoglo ljudima i vlastima da reagiraju na vrijeme te pronalaženje novih načina financiranja djelovanja na lokalnoj razini. Pozivaju i na bolju koordinaciju između humanitarnih skupina, razvojnih organizacija i stručnjaka za vremensku prognozu.
Humanitarne organizacije također bi trebale testirati toplinski prikladnija skloništa za hitne slučajeve, centre za hlađenje i 'zelene krovove' kako bi pomogla u snižavanju temperatura zraka. Glavni tajnik IFRC-a Jagan Chapagain rekao je da će na COP27 potaknuti svjetske čelnike da ulažu u prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskih promjena u rizičnim regijama.
"Ako su zajednice spremne predvidjeti klimatske rizike i opremljene za poduzimanje mjera, spriječit ćemo da ekstremni vremenski događaji postanu humanitarne katastrofe.", zaključio je.
