Sama po sebi, vlaga nije štetna. Štetna je plijesan koja svoje idealno okruženje za razvoj nalazi na vlažnim zidovima, podovima i stropovima. Uzrokuje respiratorne bolesti, alergije i kožne bolesti. Kako nastaje vlaga u kući?
Vlaga u kući najčešće je rezultat loše napravljenog posla. Prodire u kuću u većini slučajeva kada se nešto pokvari, začepi, sruši ili nije dobro napravljeno. To može biti pomaknuti ili oštećeni krov od šindre ili ravni krov koji propušta. Često kiša prodire kroz pukotine i otvore na spojevima dimnjaka ili krovnih prozora.
Još jedan način kako nastaje vlaga u kući je kroz začepljen ili oštećen krov koji može u vrlo kratkom vremenu poplaviti fasadu. Pukotine na fasadi su osjetljive na nepovoljne kiše i postupno sve više vlaže zid, čime se učinak toplinske izolacije drastično smanjuje. To dovodi do hlađenja unutarnjih zidova do te mjere da se pojave vlaga i plijesan na zidovima. Vrlo su opasna mala curenja u cjevovodima, koja se nalaze na mjestu koje nije vidljivo, a ostaje dugo nevidljivo. Uspješno kontrolirana propuštanja i odvodnje mogu imati i kasnije neugodne posljedice, ako se podne obloge i izolacija pažljivo ne osuše.
Vrlo je važno spriječiti nastanak vlage u kući kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.
