Više od 14.000 znanstvenika potpisalo je novi dokument o klimatskim promjenama, upozoravajući da čovječanstvo čeka „neizreciva patnja“ ako se odmah ne počnemo boriti protiv globalnog zatopljenja,
Novi rad, objavljen 28. srpnja u časopisu BioScience, a vodili su ga istraživači sa Sveučilišta Oregon State, ažurirani je rad iz 2019. koji je proglasio globalnu "klimatsku hitnost" i procijenio vitalne znakove Zemlje na temelju 31 varijable - uključujući emisije stakleničkih plinova, promjene temperature površine, gubitak ledene mase, gubitak amazonske prašume te različite društvene čimbenike poput globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i subvencije za fosilna goriva, prenosi Livescience.
Mjerili 'vitalne znakove'
Ne iznenađuje što autori novog rada otkrivaju da su se vitalni znakovi Zemlje samo pogoršali u posljednje dvije godine, pri čemu je 18 od 31 kategorije izvješća pokazalo nove negativne rekorde, napisali su autori. Emisija stakleničkih plinova najveća je u povijesti, dok je debljina ledenjačkog leda najniža u 71 godinu otkako se mjeri, pokazalo je izvješće. Svijet je bogatiji nego što je ikada bio (mjereno globalnim BDP-om), dok je nebo zagađenije nego ikad (mjereno koncentracijama ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida u atmosferi).
„Ažurirani planetarni vitalni znakovi koje prezentiramo odražavaju posljedice nemilosrdnog poslovanja", napisali su autori u studiji." Glavna lekcija iz epidemije je da čak i bitno smanjeni prijevoz i potrošnja nisu ni približno dovoljni i da su, umjesto toga, potrebne promjene sustava i one se moraju izdići iznad politike."
Iako izvješće uključuje neke pozitivne trendove, poput rekordnog povećanja korištenja energije sunca i vjetra, općenito daje sumornu sliku budućnosti, protkanu stalnim naletima katastrofa povezanih s klimom, poput poplava, uragana, požara i rekordnih vrućina, napisali su autori. Planet bi također mogao proći (ili je već prošao) kritične prirodne prekretnice - poput Amazonske prašume, koja postaje izvor ugljika, a ne vezanja ugljika - od čega će se teško oporaviti, dodao je tim.
Tri hitna rješenja
Sve ovo navodi na jedan zaključak: budući naseljenici našeg planeta ovise o našem neposrednom, opsežnom djelovanju, napisali su autori.
Kako bi se ispunio ovaj zadatak, tim predlaže trostrani kratkoročni pristup politici:
1) provesti "značajno" podizanje globalne cijene ugljika za smanjenje emisija;
2) postupno ukinuti i na kraju zabraniti fosilna goriva;
3) obnoviti i zaštititi ključne ekosustave bogate ugljikom, poput šuma i močvara, radi očuvanja najvećih skladišta ugljika na planetu i zaštite biološke raznolikosti.
"Brza provedba ovih triju politika pomoći će osigurati dugoročnu održivost ljudske civilizacije i dati budućim generacijama priliku za napredak", napisali su autori. "Brzina promjena bitna je, a nove klimatske politike trebale bi biti dijelom planova oporavka od Covida."
