Zamrzivač nam je svima pouzdan saveznik u našoj svakodnevici. Bilo da je riječ o mesu ili ribi koje smo kupili u većim količinama, ostacima skuhanog variva, ljetnom voću koje želimo jesti i u zimskim mjesecima ili pak o višku povrća za koje znamo da nećemo stići pojesti prije nego što istruli. U svakom slučaju, zamrznuta hrana traje dulje od one u hladnjaku, a iako se zamrzavanjem ne uništavaju sve bakterije, pa tako ni patogene, njihov se razvoj zaustavlja. Ipak, pri zamrzavanju i odmrzavanju hrane treba voditi računa o nekoliko stvari.
Kako pravilno zamrznuti hranu
Prije nego što stavite ostatke hrane u zamrzivač, poželjno je da je već ohlađena na temperaturu hladnjaka, odnosno da je njezina temperatura najviše 8 °C. Pri tome imajte na umu pravilo da se hrana na sobnoj temperaturi ne drži dulje od dva sata. Kako biste ubrzali njezino hlađenje, prebacite je u niske široke posude ili stavite lonac u hladnu vodu i povremeno promiješajte hranu.
Preporuka je da se temperatura u zamrzivaču kreće oko -18 °C. Hranu zamrzavajte u čistim, za to predviđenim vrećicama ili posudama, a dobro je označiti zamrznutu hranu – na svaki „paketić“ napišite što je unutra i datum zamrzavanja te očekivano vrijeme trajanja.
„Vrijeme koje hrana može provesti u zamrznutom stanju sa stajališta sigurnosti hrane dulje je nego vrijeme u kojem hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva poput konzistencije, okusa i mirisa, pa se onda obično to vrijeme koristi kao preporuka za duljinu pohrane. Stoga se za različitu vrstu hrane, a ovisno o njezinom sastavu, porijeklu, veličini i načinu zamrzavanja mogu preporučiti različita vremena pohrane. Hranu koja je već kupljena zamrznuta, treba pohraniti u skladu s preporukom proizvođača“, ističu u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Obično se za ribu i plodove mora ne preporučuje vrijeme pohrane dulje od šest mjeseci, a isto vrijedi i za meso peradi u komadima. Cijelo pile može biti pohranjeno i nešto dulje, a svinjetina, junetina, meso divljači, voće i povrće i do godinu dana.
Najkraće se može čuvati već prerađena hrana poput kobasica, hrenovki ili ostatka kuhanja koja se ne bi trebala čuvati dulje od tri mjeseca.
Zamrzavanje voća i povrća
Različito voće i povrće ima različita pravila za zamrzavanje. Dok se neko može zamrznuti svježe (bobičasto voće, višnje, šljive, grašak), drugo je potrebno prethodno termički obraditi (blanširanje mahuna, špinata, blitve i dr.). Ipak, za sve vrijedi pristup da se prije zamrzavanja dobro opere, izrežu nepotrebni (peteljke, koštice) ili oštećeni dijelovi, osuši i po mogućnosti podijeli u manje porcije. Iz vrećica istisnite sav zrak tako da se nakon vađenja iz zamrzivača mogu odmah koristiti.
Većinu voća moguće je bez problema zamrznuti, ali morate imati na umu da će promijeniti svoju teksturu i okus. Zamrznuto voće u vašem zamrzivaču može stajati od šest mjeseci do godinu dana, a nakon odmrzavanja poželjno je pogledati u kakvom je stanju te ako vam se čini sumnjivim, bolje je ne konzumirati ga.
„Uvijek je dobro pri ruci imati zamrznute bobice, višnje ili banane jer su super dodaci smoothiejima. Od smrznutih banana, primjerice, bez dodavanja ijednog drugog sastojka može se napraviti sladoled, dok se zamrznuti sok i korica limuna mogu koristiti i za dodavanje kiselosti umaku“, ispričala nam je Antonija Blaće, voditeljica i autorica knjige „Ljeto bez parea“, koja redovito zamrzava i povrće. „Najčešće se u mom zamrzivaču mogu naći blitva i špinat jer ih često kupim previše, a ne volim bacati hranu. Svakako dobro dođe kasnije kad ne stignem do tržnice, a gladna sam“, kaže.
Naime, i većinu povrća možemo zamrznuti. Njega također treba oprati i osušiti prije zamrzavanja, a preporučuje se i kratko blanširanje jer se tako deaktiviraju enzimi koji uzrokuju kvarenje, odstranjuje se zrak iz staničnog tkiva te se uklanjaju nosioci nepoželjnog mirisa i okusa. Dakle, vrste zelenog lisnatog povrća poput kelja, kupusa, špinata i blitve mogu se zamrznuti nakon što ih operemo, po potrebi odstranimo tvrđu sredinu, kratko skuhamo u vrućoj vodi (oko dvije minute), dobro ocijedimo i brzo ohladimo. U povrće koje nije pogodno za zamrzavanje, kao i kod voća, spada ono koje sadrži visok udio vode, poput zelene salate, radiča, krumpira i krastavaca.
Zamrzavanje mesa i ribe
Za razliku od voća i povrća, meso i riba nakon odmrzavanja zadržavaju gotovo identičnu konzistenciju i boju kao što su imali i prije zamrzavanja. Ipak, i za njih postoje pravila kojih se treba pridržavati pri zamrzavanju. Primjerice, ako je sirovo meso koje se zamrzava kupljeno zapakirano, treba ga premjestiti u novo pakiranje koje je pogodnije za zamrzavanje.
Usto, treba voditi računa da se meso može zamrzavati i u manjim porcijama, ali u tom slučaju ono može stajati osjetno kraće nego kada je u većem komadu. Kod ribe je vrlo važno da se zamrzava što svježija i očišćena od utrobe, a poželjno je ukloniti ljuske.
Zamrzavanje mliječnih proizvoda, kruha i jaja
Kada je riječ o mliječnim proizvodima, zamrzavanje najbolje podnosi maslac i njega možete zamrznuti i u pakiranju u kojem je kupljen. Sireve također možete zamrznuti, no imajte na umu da, iako će zadržati okus, dosta će izgubiti na teksturi. Svježe sireve, ricottu i kremaste sireve nemojte zamrzavati.
S druge strane, ako vam se dogodi da ste kupili previše kruha, višak bez problema možete zamrznuti. Možete ga, prije nego što ga stavite u zamrzivač, zamotati cijelog u plastičnu foliju te prije ponovnog korištenja kratko prepeći u pećnici ili narezati na šnite te jednu po jednu nakon vađenja pripremiti u tosteru. Pri zamrzavanju sirovog dizanog ili lisnatog tijesta, dobro ga zamotajte u plastičnu foliju i odmrznite ga prije pečenja. Možete zamrznuti i kuhanu tjesteninu, koja će biti gotovo ista nakon odmrzavanja, za razliku od kolača koji će i dalje biti poslastica, ali više neće baš lijepo izgledati.
Jaja, pak, se mogu duboko zamrznuti, no preporučuje se zamrzavanje bez ljuske, u posudi koja se može držati zatvorena na temperaturi ispod -12 °C. Tako pohranjena mogu se čuvati do 12 mjeseci. Ako se zamrznu u ljusci, takva se jaja može iskoristiti za njihovo tvrdo kuhanje. Nakon odmrzavanja bjelanjak i žumanjak imaju smanjene osobitosti u odnosu na svježe jaje (npr. teško će se odvojiti bjelanjak i žumanjak) i prema tome treba prilagoditi njihovu upotrebu.
Kako pravilno odmrznuti hranu
Mnogi imaju običaj zamrznutu hranu iz zamrzivača izvaditi ujutro te ostaviti u sudoperu ili u zdjeli s toplom vodom kako bi za konzumaciju, odnosno pripremu bila spremna u vrijeme ručka. No, upravo to je ono što nikako ne bismo smjeli raditi jer odmrzavanje hrane na sobnoj temperaturi nije sigurno.
„Prilikom odmrzavanja hrane morate imati na umu da se štetne bakterije, nakon što se dostigne temperatura povoljna za njihov razvoj, nastavljaju i dalje razmnožavati. Najbolji primjer za to jest veći komad mesa - temperatura u središtu još je niska, dok temperatura na njegovoj površini pogoduje nastavku razvoja mikroorganizama. Stoga je potrebno odmrzavanje provoditi u hladnjaku, osobito ljeti, a odmrznutu hranu pripremiti u što kraćem vremenu te je svakako dobro termički obraditi“, preporučuju iz HAPIH-a.
Postoji više načina za sigurno odmrzavanje hrane: u hladnjaku, hladnoj vodi ili u mikrovalnoj pećnici. Najbolji način je postepeno odmrzavanje u hladnjaku. Zamrznuti ostaci hrane ili mali komadi sirovog mesa mogu se odmrznuti preko noći, dok će se veći komadi mesa kao što je npr. cijela purica, odojak ili janje, odmrzavati duže. Ako za takvo odmrzavanje namirnica ipak nemate vremena, za brže odmrzavanje hranu treba staviti u nepropusnu plastičnu vrećicu i uroniti u hladnu vodu. Imajte na umu da, ako je vrećica propusna, bakterije iz zraka ili okoliša mogu ući u hranu, a tkivo će također upiti vodu te će postati vodenasto. Vodu treba provjeravati kako bi ostala hladna. Nakon odmrzavanja hranu treba odmah pripremiti. Ako se hrana odmrzava u mikrovalnoj pećnici, treba planirati da se ista priprema odmah nakon odmrzavanja budući da neki dijelovi hrane mogu postati topli jer su se počeli kuhati u mikrovalnoj pećnici. S druge strane, kada je riječ o povrću, njega je bolje odmah staviti u kipuću vodu.
Jednom kada odmrznete hranu, najprije treba provjeriti njezin miris. Ako vam se učini da je on izmijenjen, užegao ili neugodan, vjerojatno je hrana predugo zamrznuta, ili nije bila zamrznuta na vrijeme, pa je takvu hranu bolje ne konzumirati.
Saznajte više na EU bira sigurnu hranu.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerima EFSA i HAPiH prema najvišim uredničkim standardima RTL Digitala.
