Razvedena obala s brojnim otocima, brdoviti tereni, šume i krš prošaran makijom, vinogradima i maslinicima – sve to čini mozaik prirodne ljepote. S uzvisina i nizina pruža se pogled na kristalno čisto, plavo more, čaroliju koja iz godine u godinu privlači posjetitelje iz cijeloga svijeta.
Sam opis krajolika odmah sugerira da govorimo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, najjužnijem dijelu Hrvatske, koji se zahvaljujući toj bajkovitoj prirodi te bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini s pravom našao na svjetskoj karti destinacija koje jednostavno morate posjetiti i doživjeti.
Foto: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
Osim očaravajuće prirode, povijesti i kulture, poseban užitak pruža i otkrivanje autohtone hrane i vina ovog kraja. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije itekako su svjesni vrijednosti svoje gastronomske i enološke tradicije, koju s ponosom njeguju i prenose kroz generacije.
Vrijeme masovnog, generičkog turizma odavno je prošlo. Turisti danas traže autentična, lokalna iskustva, a kušanje autohtone hrane i vina igraju važnu ulogu u povezivanju s tradicijom i baštinom destinacije koju posjećuju. Zašto je tome tako?
Sigurno ste čuli izreku da ljubav ide kroz želudac. Vodeći se tom logikom, možemo reći da upravo hrana omogućuje dublje razumijevanje običaja i načina života lokalnog stanovništva. Žitelji Dubrovačke neretvanske županije nude svojim posjetiteljima upravo to, pa kroz sezonske i lokalno uzgojene namirnice, tradicionalne načine pripreme, okuse i mirise lokalnih jela, otkrivaju priče o povijesti, običajima, kulturi i identitetu svojeg kraja.
Foto:Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
Hrana tako postaje poveznica između posjetitelja i mjesta – autentičan i nezaboravan doživljaj lokalne baštine.
Turizam je ovdje orijentiran na poticanje i razvoj održive gastro – turističke ponude koja se bazira na malim proizvođačima, restoranima, vinarima i srodnim djelatnostima. Svi oni zajedno čine cjelinu u pružanju jedinstvenog iskustva zbog kojeg je Dubrovačko-neretvanska županija godinama u vrhu najpoželjnijih turističkih destinacija.
Odlučite li se ovoga ljeta istražiti ovaj dio Lijepe naše, savjetujemo vam roadtrip po Jadranskoj magistrali koji vas vodi od Baćinskih jezera, ili izlaz s autoputa Metković, pa do Pelješkog mosta. Na jednom dijelu vidite jezera, močvarne predjele i neretvansko polje kao na dlanu, a onda odjednom ugledate more, vinograde i Pelješki most...
Nekad hrana siromašnih, a danas vrhunski gastro specijalitet
Krenete li kopnenim putem u istraživanje bogate enološke i gastronomske ponude Dubrovačko neretvanske županije, prva postaja trebala bi biti dolina rijeke Neretve, zelena oaza protkana kanalima, plodnim poljima i tradicionalnim neretvanskim lađama koja nudi potpuno drugačiji doživljaj Mediterana. Od prosjeka i svega do sada doživljenog, ovaj kraj izdvaja i izuzetno uzbudljiva ponuda hrane i vina.
Žabe i jegulje čine ključni dio autohtone gastronomije ovog kraja. Nekada su predstavljale osnovu prehrane lokalnog stanovništva – jednostavna, jeftina, ali hranjiva jela koja su, zahvaljujući bogatoj lokalnoj fauni, bila lako dostupna svima. Danas je vrijednost tih tradicionalnih specijaliteta u potpunosti prepoznata i podignuta na sasvim novu razinu.
Foto: Zvonimir Ferina,TZDNŽ
Primjerice, neretvanski brujet od jegulja i žaba koji se priprema s domaćim lukom, češnjakom, rajčicom i ljutim papričicama, a servira s palentom, zaštićeni su kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske.
Među lokalne specijalitete spadaju i pohane žabe koje se očiste, dobro posuše, posole, a zatim uvaljaju u brašno i jaja, te pohaju i serviraju jednostavno s kruhom, tartar umakom i uz čašu dobrog vina. Ovdje možete probati i još jednu ukusnu deliciju s dugačkom tradicijom, jegulje pečene na ražnju koje se prije pečenja očiste i samo posole. Ovo jelo je svakako vrhunski gurmanski doživljaj koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Već ovdje osim uz Plavac mali ili Pošip možete nazdraviti čašom finog crnog vina Tribidrag, koja je drevna, gotovo zaboravljena autohtona hrvatska sorta. Sorta Tribidrag ili Crljenak pažnju je ponovno privukla nakon što je 2002. godine službeno potvrđeno da je genetski identična s iznimno popularnim američkim Zinfandelom.
Dolina Neretve poznata je kao područje u kojem uspijevaju agrumi pa tako su lokalni desert koji ovdje morate probati arancini, aromatične kandirane korice koji se najčešće rade od naranče, ali mogu se pripremati i od limuna ili grejpa.
Foto: Davorka Kitonić_Neretva, TZDNŽ
Još jedan zdravi slatki desert koji odiše tradicijom su suhe smokve, koje se suše na suncu i tako zadržavaju prirodnu slatkoću i sočnost.
I arancini i suhe smokve izvrsne su i zdrave grickalice koje se mogu jesti same ili ih se može kombinirati s orašastim plodovima, medom, ali i sirevima kako bi se stvorila savršena ravnoteža slatkog i slanog.
Foto: Vedran Levi, TZDNŽ
Nastavimo li svoje eno gastro putovanje prema moru, prvi otok koji ne smijete propustiti je Korčula. Sva manja i veća mjesta ovog prekrasnog otoka kriju šarmantne konobe i obiteljski restorani s ponudom tradicionalnih specijaliteta i domaćih vina.
Brudeti od svježe ulovljene ribe, jela od morskih plodova, pašticada i 'žrnovski makaruni', ručno rađena tjestenina ili pašta koja se gotovo smatra zaštitnim znakom otoka...
Sva ova tradicionalna jela pričaju priču o običajima, povezanosti s prirodom i načinu života lokalnog stanovništva. Korčula je među ljubiteljima dobre kapljice poznata i prepoznata po nekoliko autohtonih sorti izuzetno cijenjenih vina među kojima moramo istaknuti Pošip, vjerojatno najpoznatije bijelo vino otoka Korčule, ali i čitave Dalmacije.
Vino koja pričaju priču o zemlji, suncu i strasti vinara
Kada se nađete ovdje, ako još niste svakako valja probati Grk, vrlo rijetko i cijenjeno bijelo vino koje se uzgaja gotovo isključivo u Lumbardi.
Ljubitelji probati i Rukatac, poznat još i pod imenom Maraština, bijelo vino koje se radi od sorte grožđa s višestoljetnom tradicijom uzgoja na Korčuli i drugim dijelovima južne Dalmacije. Korčula se može pohvaliti i još jednom autohtonom sortom koja se zove Cetinka, a njoj možemo zahvaliti za lagano bijelo vino idealno za ljetne dane.
Ako preferirate crno vino, uživat ćete u aromama legendarne korčulanske sorte Plavac mali. Riječ je, bez ikakve sumnje, o jednom od najvažnijih crnih vina Dalmacije, a svjetsku pažnju privukao je znanstvenim istraživanjem koje se bavilo povezanošću sa Zinfandelom, plemenitom crnom sortom koja se uzgaja većinom u Kaliforniji.
Sljedeća obavezna destinacija za ljubitelje dobre kapljice nalazi se odmah preko puta Pelješkog kanala. Riječ je, naravno, o poluotoku Pelješcu, na kojem se nalazi Dingač, najpoznatiji vinogradarski položaj u Hrvatskoj, sinonim za vrhunski Plavac mali.
Foto: Zoran Marinović_Dingač, TZDNŽ
Uz već spomenuti Dingač, unutar sorte Plavac mali izdvaja se još jedno vrhunsko vino koje se zove Postup i koje, baš kao i Dingač, nosi ime prema vinogradarskim položajima na poluotoku Pelješcu. Ta područja, s jedinstvenim tlom, mikroklimom i načinom uzgoja, daju vina snažnih aroma i bogatog okusa, zbog čega uživaju poseban ugled među poznavateljima.
Na Pelješcu nećete ostati ni gladni jer Pelješac je raj za ljubitelje autentične dalmatinske kuhinje. Mirisni domaći kruh pečen ispod peke, domaće kobasice i pršut kao predjelo uz sir i masline bit će samo uvertira u gastronomsku raskoš koja vas ovdje čeka.
Pelješki jelovnici prava su poslastica za ljubitelje morskih okusa na tradicionalan način – od škampi i dagnji na buzaru, preko svježe ribe s gradela uz blitvu i krumpir, do crnog rižota od sipe i morskih plodova poput lignji i hobotnice, pripremljenih na salatu ili ispod peke.
Ni ljubitelji mesa neće ostati ravnodušni – janjetina ispod peke, sočna i mirisna, pečena s krumpirima i mediteranskim začinskim biljem, prava je gozba za nepce. Tu je i nezaobilazna pašticada, dalmatinski klasik od govedine, kuhana satima u bogatom umaku, koja se tradicionalno poslužuje uz domaće njoke.
Stonska kamenica, delicija s tradicijom duljom od stoljeća
Istraživanje autohtonog gastronomskog bogatstva Pelješca ne može biti potpuno bez posjeta Stonu – gradiću s najstarijom solanom u Europi i impresivnim zidinama, drugima po veličini u svijetu i najdužim očuvanim obrambenim zidom u Europi.
Foto: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
Za gastronomski užitak ovdje će na svoje doći ljubitelji kamenica. Na ovom području kamenice se uzgajaju još od 17. stoljeća, a cijenjene su kao gastronomska delicija još od vremena starih Rimljana.
Ova školjka idealna je za uživanje u sirovom obliku, poslužena jednostavno – s par kapi limuna i čašom lokalnog bijelog vina, najčešće maraštine ili pošipa. No, stonske kamenice savršene su i gratinirane, u rižotima ili kratko pečene na maslinovom ulju.
Stonske kamenice već stoljećima slove za jednu od najcjenjenijih delicija Jadrana. Uzgajaju se u Malostonskom zaljevu, čijim plitkim, zatvorenim vodama pogoduje savršen spoj slatke i slane vode – upravo ono što kamenici daje specifičan, pun i čist okus mora.
Foto: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
Za kraj, prolazimo kroz dubrovačko područje i odlazimo do samog juga, područja koje uključuje Grad Dubrovnik, Župu dubrovačku i Konavle. Cijeli ovaj kraj izuzetno je privlačan za turiste, između ostalog zbog prekrasne prirode te nevjerojatne kulturne i povijesne baštine koja se ogleda na svakom koraku.
Ali također je i pravi mali raj za gurmane, s dugom tradicijom, raznolikom kuhinjom i izuzetnim vinima. Počnemo li s predjelima, ovdje nipošto ne smijete propustiti sir iz ulja, tvrdi ovčji ili kozji sir čuvan u maslinovom ulju, serviran uz domaći kruh i pršut.
Foto: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
Vinoljupci ovdje svakako moraju kušati Malvasiju dubrovačku, autohtonu plemenitu sortu koja daje profinjeno bijelo vino, a koja je poznata još iz vremena Dubrovačke Republike. Ako u Dubrovniku poželite probati pravo lokalno jelo, odaberite šporke makarule, tradicionalnu tjesteninu s gustim mesnim umakom, specijalitet koji se obično priprema za vrijeme Feste sv. Vlaha.
Desert kojim ćete zaokružiti gastronomsko iskustvo tradicije je Dubrovačka rozata, slavni karamelizirani puding koji se u ovim krajevima pripremao još u doba Dubrovačke Republike, često za svečane gozbe, blagdane i obiteljska slavlja. I danas je nezaobilazan dio blagdanskog stola i gotovo svih tradicionalnih restorana u regiji.
Od Grada Dubrovnika, već spomenutom Jadranskom magistralom svoj eno gastro obilazak Dubrovačko-neretvanske županije završavamo u Konavlima, mjesto koje svojim vinima i hranom savršeno oslikava bogatstvo kulinarske ponude cijelog ovog pitomog kraja.
U Konavlima svakako probajte nadaleko poznatu konavosku peku koja se priprema od janjetine ili teletine s krumpirom.
Foto: Sapro_Konavle, TZDNŽ
Konavoska kuhinja posebno se ponosi svojim tradicionalnim jelima koja se i danas pripremaju po receptima prenesenima s koljena na koljeno.
Zelena menestra tradicionalno je jelo konavoskog kraja čiji je glavni sastojak kupus. Nekada se kupus sadio u maslinicima, rastao i do tri godine, a brale su se proljetne sredice radi boljeg grananja. List mu je modrozelen, a cvjetni pupoljci, poznati kao prokule, pripremaju se kao delikatesa pod uljem. Osim zelenog kupusa, u menestru se dodaju verza (odnosno kelj) i bijeli glavati kupus, a okus obogaćuju suho svinjsko meso, panceta, kobasice i raštika.
Recepti su se razlikovali od kuće do kuće, mjesta do mjesta i prema dostupnim namirnicama. Poslužena s domaćim kruhom i čašom lokalnog vina, ovo je jelo koje najbolje dočarava duh konavoskog doma.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, svaki zalogaj i svaka kap vina pričaju priču o zemlji, moru, suncu i ljudima koji s ljubavlju njeguju tradiciju. Ovdje hrana nije samo potreba, ona je doživljaj, osjećaj, uspomena i povezivanje s tradicijom i ljudima. Dođite, kušajte i zaljubite se u jug Hrvatske na način koji se pamti okusima.
Sve detalje, inspiraciju i prijedloge ruta možete pronaći na službenom portalu Visit Dubrovnik u podrubrici Food&Wine.
Sadržaj nastao u suradnji RTL native tima i TZ Dubrovačko-neretvanske županije.
