Kokain je fakturirao kao 'cvijeće i slatkiše', 'posudio je stih od 'Đole', Tito ga je izbacio s bine, a ni kolege ga nisu voljele

10. Goran Bregović – neto vrijednost 20 milijuna dolara - Autor je filmske glazbe i jedan je od najpoznatijih skladatelja s Balkana. Postao je poznat u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kao vođa i gitarist skupine Bijelo dugme. Goran Bregović najviše vremena provodi u Parizu i Beogradu. U braku je s bivšom sarajevskom manekenkom Dženanom Sudžukom. Vjenčali su se 1993. godine u Parizu i imaju troje djece.

Glazbenu je karijeru započeo sviranjem bas gitare u grupi Beštije. Na jednom od nastupa primijetio ga je Željko Bebek te ga pozvao na bas u svoj bend Kodeksi. Sa samo 16 godina napušta ga majka i Goran ostaje prepušten sam sebi pa za život zarađuje svirajući po kavanama, a ni građevina i prodaja novina mu nisu nepoznanice. U Kodeksima je, osim s Bebekom, svirao i sa Zoranom Redžićem, a s njima nastavlja svirati 1971. u grupi Jutro, koju su nakon tri godine preimenovali u Bijelo dugme. Od tog trenutka naglo se uspinju na glazbenoj sceni bivše države. Brega je bio jedini stalni član benda koji je kroz 15 godina postojanja objavio devet studijskih i tri koncertna albuma.

U Bijelom dugmetu su kroz godine svirali Alen Islamović, Željko Bebek, Zoran Redžić, Vlado Pravdić, Milić Vukašinović, Điđi Jankelić, Mladen Vojičić Tifa, te pokojni Ipe Ivandić i Laza Ristovski. Zajedno su svirali do 1989. godine, a 2005. imali su tri oproštajna koncerta – u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Hitovi poput "Đurđevdana", "Lipe cvatu", "Za Esmu", "Hajdemo u planine" i brojnih drugih obilježili su djelovanje benda, a nisu ostali imuni niti na brojne svađe koje su sastavni dio gotovo svakog drugog mladog benda, osobito onog u velikom usponu.

Zasigurno jedan od najvećih rascjepa za Bijelo dugme bio je trenutak u kojem je Bebek odlučio Bregi reći "doviđenja". Dogodilo se to na samom vrhuncu njihovih karijera. Kako je sami Bebek otkrio godinama kasnije, za sve je kriva "Kosovka", pjesma koju je Brega napisao na albanskom jeziku. Iako Bebek priznaje da u samom tekstu nema ništa sporno, zasmetalo mu je što je pjesma bila promovirana u krivo vrijeme, samo dvije godine nakon burnih demonstracija na Kosovu. Zbog politizacije glazbe izašao je iz benda, a o tome je za Blic govorio ovako: "Kakvu sam poruku nosio Jugoslaviji i njenim narodima? Htio sam unijeti moderni kulturni duh, a odjednom sam ušao u dnevno-političko pitanje. To je bila klica razdora i nakon toga 1984. godine smo se raspali".

O politizaciji glazbe često je govorio i sam Brega. Za srpski Nedjeljnik dao je veliki intervju potaknut tvrdnjama da je njegov pastirski-rock bend dio državni projekt: "A to da je Bijelo dugme bilo državni projekt? Sjećam se kad su nas pozvali da sviramo Titu za Novu godinu. Neki unuci Titovi su pjevali: 'Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac', pa su doveli taj bend što pjeva tu pjesmu jer su shvatili da drug Tito želi čuti baš to. Ali kako je Tito poslije pet sekundi naše svirke začepio uši, skinuli su nas s bine poslije nekih osam sekundi. Tako da sam najviše deset sekundi svirao kao državni projekt", kazao je Bregović. Isti je događaj svojedobno komentirala i Tereza Kesovija koja je okrenula priču i rekla kako oni nisu zapravo potjerani već je Tito bio taj koji ih nije mogao slušati pa je izašao iz prostorije.

Osim osobnih razmjerica, za vratom im je stalno bio i sarajevski Odjel za narkotike: "Uhitili su Ivandića, a kada smo jednom vježbali u mojoj kući u Nišu, sjećam se kako je tijekom snimanja album 'Bitanga i princeza' upao Odjel za narkotike i skroz pretresao kući. Bio sam još u uniformi JNA. Imali smo malo zbunjenu kulturnu politiku, kao što je ona uvijek zbunjena u komunizmu. Komunisti su imali tu službenu kulturnu politiku koja je išla između baleta, opere i klasične glazbe, ne zato što su to voljeli, već zato što su voljeli j***** pjevačice i balerine", rekao je Brega jednom prilikom. Kako i sam kaže, nisu oni imali "ozbiljni kulturni koncept da očuvaju tradiciju pa su napravili kulturna društva da konzerviraju folklor".

U više je navrata spomenuo i druge incidente povezane s konzumiranjem droga. U spomenutom intervjuu za Nedeljnik otkrio je i kako se njegov kokain fakturirao kao cvijeće i slatkiši: "Kad je privatnik kupio diskografsku kuću 'Jugoton', koja je izdavala albume Bijelog dugmeta, onda su odjednom ušli u knjige i pronašli u računima Bijelog dugmeta iz Londona velike svote uvedene pod nazivom 'flowers and sweets'. Moj kokain se fakturirao u Jugotonu kao 'cvijeće i slatkiši'". Bregović je drogu počeo konzumirati sa samo 18 godina, no nije bio jedini član benda koji joj nije uspio odoljeti. Naime, pokojni bubnjar Goran Ipe Ivandić bio je čak i uhićen zbog preprodaje zabranjenih supstanci: "Ipe je stvarno stavio drogu i bubnjeve, i to, ni manje ni više, nego tri kile. To suđenje je bilo pretjerano, vjerojatno u želji da preko jadnog Ipeta preodgoje milijune ostalih. Iz svega Ipe je izašao kao velika žrtva, nakon čega se nikad nije oporavio. Ova afera s drogom mi je najteže pala, zato što je netko pao kao osobna žrtva. Ostale afere bile su obične, zabavne", priznao je Goran.

Jedna od najpoznatijih pjesama Bijelog dugmeta je i "Đurđevdan", jedna od dvije pjesme koja Bregu veže s Balaševićem. Naime, u toj je pjesmi Brega "posudio" stih iz "Priče o Vasi Ladačkom" Đorđa Balaševića: "Pjesma Đurđevdan je pravljena za film Emira Kusturice 'Dom za vješanje', onda sam ja pravio prepjev za ploču Bijelog dugmeta, kao jednu malu ljubavnu pjesmu... Zapravo kao jedan mali hommage Đorđu Balaševiću, koji nažalost nikad nisam napisao na ploči, ali ta pjesma je mali hommage... Jer je prvotni stih za tu pjesmu zapravo Balaševićev stih 'Kad ja nisam s onom koju volim'", objasnio je Bregović za TV Beograd. Druga je pjesma Čolina "Mađarica". Upravo je ona "na mrtvo ime" posvađala ova dva kantautora. "Mađarica" je bila dio albuma "Malo pojačaj radio", koji je Zdravko Čolić snimao 1981. godine u Londonu. Autori pjesama na albumu bili su Duško Trifunović, Đorđe Novković i Marina Tucaković, dok je "Mađaricu" napisao Balašević. Pjesma je najprije nosila naziv "Opatica", međutim, Brega je bio uvjeren da će bolje proći ako se bude zvala "Mađarica", iako na taj naziv Đole nikad nije pristao. Kako je Čola ipak odabrao "Mađaricu", više nikada nisu zajedno surađivali.

Nakon raspada Bijelog dugmeta nastavio je uspješnu karijeru skladatelja filmske glazbe koju je započeo na filmovima “Kuduz” i “Dom za vješanje”. Devedesetih je glasio kao jedan od najpoznatijih europskih etnoskladatelja. Nedugo nakon toga potpisao je ugovor s velikom izdavačkom kućom Universal te sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode nastupa u elitnim koncertnim dvoranama. Ipak, svoj dar nije prenio niti na jednu od svojih kćeri jer - kako sam kaže - nije ih htio opterećivati: "Na izložbi u Beogradu osjećala je da je protežiraju i odgurnula je te ljude. Nikad nisu izgovorile: ‘Ja sam kći Gorana Bregovića’ niti znaju išta o Bijelom dugmetu. Odrastale su kao Francuskinje. Tek kad sam dobivao medalju viteza od kulture zaplakale su kad je ambasadorica počela nabrajati što sam sve napravio. Nisu ni znale da je babo toliko važan", rekao je Brega pred kojim su zasigurno još duge godine uspješne glazbene karijere.