Od najtraženijeg bubnjara u Jugoslaviji do hit zabavljača upečatljiva glasa kojeg život nije mazio. A znate li pravo ime Jasmina Stavrosa?

"Užasno boli. Bole me leđa. Idem na zračenja i ta zračenja su vrlo bolna i moram leći i onda mi se stvara kontakt sa živcima i to je užasno bolno, ali pretrpim tih deset minuta", govorio je ranije Stavros za medije. Opaka bolest pjevača je zatekla unatoč najzdravijem mogućem načinu života. Naime, Stavros je živio na selu, u miru i skladu s prirodom, a bio je poznat po zdravom životu, umjerenoj prehrani i bavljenju sportom.

Na kraju svoga životnog puta trpio je jake bolove, a početkom travnja prebačen je iz Vinogradske bolnice u KBC Rebro pa u Kliniku za plućne bolesti u Zagrebu, gdje je naposljetku i preminuo. Život ovog velikana hrvatske glazbene scene bio je pun izazova i hitova koje ćemo zauvijek pamtiti...

Inače, Stavros 1973. godine počinje otkrivati jazz glazbu, a od 1978 godine radi kao studijski bubnjar u Jugotonu. Bio je jedan od najtraženijih bubnjara u bivšoj Jugoslaviji. Surađivao je s Josipom Lisac, Arsenom Dedićem, Duškom Lokinom, Mišom Kovačem, Ivicom Šerfezijem, Nedom Ukraden, Ljupkom Dimitrovskom i brojnim drugim glazbenicima. Najveći financijski uspjeh mu je donijela pjesma Đuli, koju je snimio s Danijelom Popovićem.

Stavros je 80-ih godina otišao u Ameriku, gdje se zadržao dvije godine i završio privatnu jazz akademiju Stanley Spector u New Yorku. Kao jedan od najboljih studenata i zapravo najbolji student iz Europe dobio je 1982. godine zelenu kartu za boravak u Americi. U tom je trenutku već imao ženu i dvoje djece zbog kojih se ipak odlučio vratiti u domovinu.

Prije odlaska u Ameriku četiri godine je svirao udaraljke u HNK-u, a dirigirali su mu: Vjekoslav Šutej, Nikša Bareza, Bardeli, Papandopulo. Paralelno je snimao ploče i svirao u bendu Olivera Dragojevića i Meri Cetinić. Na ideju da postane pjevač došao je 1986. godine kada je s Doris Dragović snimio duet ”U tebe se neću zaljubiti” na ploči ”Željo moja”. Izvođač koji je trebao s Doris otpjevati duet nije došao, a preslušavši snimku Jasmin je shvatio da nije samo talentirani bubnjar nego i dobar pjevač.

Prvu ploču izdao je 1987. godine u suradnji s Rajkom Dujmićem i sa Stevom Cvikićem. Ploča je prodana u više od 50.000 primjeraka, a prvi veliki koncert imao je ubrzo u Lisinskom. Ploča ”Ljubio sam anđela” na kojoj je bio i hit “Umoran“, dosegnula je platinastu nakladu dok su uglavnom svi ostali albumi imali zlatnu tiražu.

Kasnije je Stavros surađivao s diskografskom kućom Ariol u Njemačkoj od koje je dobio ponudu da radi za njih kao studijski bubnjar, no obitelj mu je bila važnija od inozemne karijere. Povratkom u domovinu s pratećom grupom Naranča odradio je više od 1500 koncerata. Početkom rata dvije godine nije ništa snimao već se odmah prijavio u vojsku, ali kako nije imao vojnu obuku jer je odbio služiti JNA uzeo je mikrofon u ruke i odradio više od 500 humanitarnih koncerata za podizanje morala diljem domovine.

Kasnije je karijeru nastavio u suradnji s Tončijem Huljićem i Fedorom Boićem koji su uz Dujmića i Cvikića njegovi najvažniji suradnici. Osim pjevanja, bio je poznat i kao strastveni ribolovac i skijaš. Inače, Stavros je od 2008. živio sa suprugom Žarkom u mjestu pokraj Jastrebarskog, a ranije je ispričao da njihovi počeci nisu bili lagani.

Naime, Jasmin je rano počeo zarađivati od glazbe, no prije pjevanja novac mu je donosilo bubnjanje, a on je sam priznao da je većinu novca koji je tada zarađivao - spiskao. "Cijelu zaradu nosio sam kući na stol. Zarađivao sam duplo pa i tri puta više od oca. Nagovarao me da kupim zemlju, stan, nešto… a ja sam sve potrošio, zalumpao, u Londonu, Rimu... Spiskao sam brdo novca i nije mi žao", ispričao je jednom prilikom.

Kad je upoznao Žarku i zaljubio se, bio je spreman promijeniti život, no njeni roditelji nisu bili baš oduševljeni kćerinim izborom. "Njezini me roditelji uopće nisu željeli za zeta. Bila je kao anđeo, svetica, a ja čovjek koji je dotaknuo dno života, živio razvratno do bola dok nisam nju upoznao", iskreno je priznao Stavros. Svojom se Žarkom, unatoč tome što njeni roditelji nisu dali svoj blagoslov, ipak oženio i to, kako je govorio, na brzinu.

"Tražio sam dopuštenje od njezina pokojnog oca mogu li se dopisivati s njom, ali nije me prepoznao. Za Rusiju sam se, naime, morao ošišati. Rekao je da nema vremena razgovarati jer radi. Požalio sam se Žarki da joj otac neće sa mnom pričati, a ja za tjedan dana moram u Rusiju na šest mjeseci. Zato smo se na brzinu vjenčali jedan četvrtak i skupa otišli u Rusiju", rekao je za 24 sata.

Da je to bila dobra odluka potvrđuje i činjenica da su njih dvoje bili u braku više od 40 godina, a zajedno su dobili dvojicu sinova, Milu i Krešimira. Jasmin je ranije otkrio i da mu je supruga bila velika podrška u karijeri iako to, priznaje, nije bilo lako. "Moja žena je imala dosta razumijevanja i podrške, bila je tolerantna. Nije lako biti žena nekoga tko se bavi ovakvim poslom kao ja. Bila je ta koja je povukla ravnotežu mira, ljubavi i ona mi je u puno situacija govorila kako da se postavim, a ja sam bio đak koji sluša. Tu je i obostrano razumijevanje i podrška. Onako kako smo živjeli u ovo doba pandemije je čisti dokaz da se razumijemo i da sad trebamo najviše jedno drugo u životu. Kad smo imali krize i razmirice odlazili smo kod duhovnika na razgovore i to nam je pomoglo", rekao je glazbenik svojedobno za Dnevno.hr.

Vratimo se na glazbeni opus legendarnog Stavrosa koji je autorsku suradnju ostvario 2012. s Dušanom Bačićem koji uvodi novu svježinu velikim hitovima "Opala" i "Ljubomorni ljudi“ po kojemu je i nazvan Stavrosov album koji je izašao 2013. Kasnije je Stavros često nastupao u triju s Mladenom Grdovićem i Zlatkom Pejakovićem, a njihov nastup bio je zakazan i za ovogodišnji CMC festival u Vodicama...

Naime, u studenome 2017. godine izdao je novi album "Duga je noć“ kojem je posvetio puno pažnje i pomno birao pjesme koje će se na njemu naći. U prilog tome govori i podatak da su na albumu radili sve redom autori koji su iznjedrili mnoge hitove za niz drugih izvođača. Tako se na albumu "Duga je noć“ nalaze pjesme koje su napisali Rajko Dujmić, Nenad Ninčević, Mario Mihaljević, Dušan Bačić, Hrvoje Buva, Fayo i Fedor Boić.